Moj prvi susret sa udruženjem Prosvjetitelj bio je kroz sektor za sport davne 1997. godine. Tada znam da su stariji dječaci pričali da onaj ko tu trenira mora da klanja i da ne psuje, to je za naš tadašnji pojam bilo jedno strogo pravilo. Kako u svijetu gdje većina ne klanja, ti eto baš moraš. Ili kako u svijetu gdje skoro svi psuju, ti da ne psuješ. Nekoliko sam mjeseci dolazio na treninge i bilo mi je jako lijepo i prijatno, niko i ni na ništa me nije tjerao. Osjetio sam još tada da taj klub nije osnovan radi nekih prolaznih dobara ovoga svijeta. Radio sam onoliko koliko sam mogao i bio spreman na polaganje žutog pojasa u karateu, ali onda po ko zna koji put bivam prisiljen da promjenim mjesto boravka i od tada pa do ovog proljeća 2013. nisam više imao kontakta sa udruženjem.

Budući da je udruženje zasnovano na iskrenim nijetima i moralnim vrijednostima, Uzvišeni Allah dž.š. nije dozvolio da se ta skupina razjedini ili rasformira nego se ona širila i umrežava i postajala sve jača i jača. Pa tako zahvaljujući jedino Onome koji upućuje ljude pravim putem dolazim ponovno u susret sa starim svojim prijateljem iz djetinjstva. U razgovoru sa njim saznajem da je udruženje još uvijek oaza sigurnosti, Allahove milosti i mjesto iskrenih i predanih Allahovih robova. Dok mi je objašnjaovao o kakvoj skupini ljudi je riječ, pomislio sam da je posrijedi još jedna hiperbola (uveličavanje) književnim jezikom rečeno, i jednostavno rečeno nemoguće da takva skupina ljudi postoji na Zemlji danas.

U junu ove godine (2013) biva moj prvi zvanični susret sa udruženjem. Taj susret dešava se u genocidom uništenoj Vlasenici u tamošnjoj jedinoj gradskoj džamiji, i to u trenutku dok su četnici se pripremali da na svome ljetnom vašeru  pjevaju nove fašističke pjesme kao one „Oj Sjenice nova Srebrenice, oj Pazaru novi Vukovaru“ . Kroz prozor te iste džamije gledam ljude koji su do jučer ubijali moga oca, djeda, amidžu i dajdžu, a u džamiji se vodi najplemenitija priča koju čovjek može za svoga ovodunjalučkog života voditi, a to je natjecanje u dobru. U toj džamiji došao sam da ispunim jedan od najvažnijih kur'anskih imperativa. I zaista, moj mi prijatelj nije na pravi način opisao udruženje Prosvjetitelj-Muallim iz Srebrenice. Ono je puno više nego što se može ovim tekstom ili neko ili nečijom metodom opisivanja može opisati. Da bi ste imali pravu sliku o udruženju vi morate da budete njegov dio. Allahovom milošću sa nekoliconom članova tada sam se upoznao ali kao da se čitav život znamo.

U plemenitom Kur'anu postoji jedna priča tačno na njegovoj polovini. To je priča o nekoliko mladića koji su pozivali na dobro a odvraćali od zla. Allah dž.š. ih spašava od tadašnjeg zlog vladara tako što ih je uspavao i učinio da im san taje tri stotine i devet godina. Momci iz udruženja Prosvjetitelj Muallim probudili su u sebi ashabu-l-kehf. Probudili su u sebi momke iz pećine Kehf da bi se natjecali u dobru i samo im je to cilj. Ka ostvarenju svoga cilja ne gledaju u svoje imetke ili vlastite i tuđe interese. Gledaju samo na interes i zadovoljstvo Gospodara svih svijetova. Ko god od ljudi dijeli sličnu ideju i spreman je samo Allaha radi da radi, ima jedan veliki bujrum k'o u svoju kuću.

A.H. Alamek

Voda i njena važnost bila je tema predavanja za učenike osnovne škole u Križevićima kod Zvornika, održano 28.oktobra od 12 sati i trideset minuta. Predavanje je organizovano zahvaljujući organizaciji Muslim Aid koja je za školu u Križevićima u prethodnim godinama obezbjedila finansijska sredstva u iznosu koji je veći od 50 hiljada maraka.

Predavanje je napravljeno povodom Eko dana svjetske humanitarne organizacije muslimana Muslim Aid. Pred oko 60 okupljenih učenika iz Križevića o važnosti vode u životu čovjeka i zaštiti okoliša govorio je diplomirani žurnalist Ilijaz Miralemović lider sektora za informisaje udruženja "Prosvjetitelj".

Adekvatne uslove obezbjedio je upravnik škole u Križevićima profesor Nisvet Mujanović inače sekretar "Prosvjetitelja" i lider sektora za edukaciju, a tehničku organizaciju pripremio profesor Nerzudin Hajdarević uz koordinaciju sa rukovodstvom Muslim Aida u Sarajevu, a Hajdarević je koordinator Muslim Aida za Podrinje i ujedno predsjednik udruženja "Prosvjetitelj".

Prije početka predavanja prisutnim se obratio predsjednik Nerzudin Hajdarević. Podsjetio je prisutne na rad i važnost Muslim Aida zahvaljujući čemu danas učenici u Križevićima, ali i mnogim drugim mjestima širom Podrinja imaju bolje uslove za školovanje i da do sadašnje pomoći Muslim Aida iznose više stotoina hiljada maraka za učenike u Podrinju.

Kroz predavanje prisutni su upoznati o važnosti vode za ljudski život, hemijskom sastavu vode, različitosti između čiste, slatke i slane vode. Predočen je slikovno uz pojašnjenje i hidrološki ciklus koji se odvija i život znači na planeti Zemlji. Pored naučnog objašnjenja o vodi učenicima je prezentirano i šta vjera Islam kaže o vodi i važnosti vode. Cilj predavanja je bilo podizanje savijesti kod prisutnih o važnosti zaštitie okoliša i vodenog bogatstva kojeg posjedujemo.

Poslije predavanja prisutnim se u ime organizacije Musllim Aid bratila i direkotrica ureda u Sarajevu zamolivši prisutne da čuvaju vodu i budu bolji od svojih prethodnika kako bi bogatstvo vode sačuvali, a najbolji način za to jeste da se prema vodi odnose sa posebnom pažnjom. "Veliko nam je zadovoljstvo da Muslim Aid ove godine u BiH proslavio svoju 28. godišnjicu u Križevićima sa djecom iz Istočne Bosne kroz aktivnosti vezane za "Važnost vode za život"" Ovim riječima završila je obraćanje direktorica Edina Šehić Saljiji.

Poslije ovog učenici osnovne škole su organizovali simboličnu akciju čišćenja i sakupljanja smeća u dvorištu škole i obližnjem koritu potoka koji protiče pored školskog dvorišta. Poslije prikupljanja desetak vreća otpadaka i pravilnog odlaganja smeća, svim učesnicima mini akcije čišćenja podijeljeni su prigodni pokloni u vidu osvježenja.

Ovo je jedna od mnogobrojnih akcija organizacije Muslim Aid koja je do sada u suradnji s a udruženjem "Prosvjetitelj" u Podrinju realizovale projekte čija je vrijednost nekoliko stotina hiljada maraka.

Kur’an je prva knjiga koja otkriva dezinfekcijska svojstva kiše, ili destilirane vode, i ova osobina nije spomenuta osim kad je u pitanju voda koja se spusta s neba. Kur’an tacno pravi razliku izmedju ciste, slatke i slane vode, i svaki termin stavlja na pravo mjesto.

Kur’an govori o destiliranoj vodi. Allah, swt, kaze: “I On šalje vjetrove kao radosnu vijest, kao prethodnicu milosti Svoje; i Mi s neba čistu vodu spuštamo.” (25 : 48)

Neka je slavljen Allah, svaka rijec u Njegovoj Knjizi besprijekorno je odgovorajuca. Ako je Kur’an proizvod ljudskog truda, da li bi bilo moguce praviti razlike izmedju gore razmatranih pojmova prije vise od cetrnaest stoljeca? A evidentno je da Kur’an govori o ovim specificnostima mnogo stoljeća prije negoli su ih fizika i hemija uspjele dokazati.

Kur’an je prva knjiga koja obznanjuje razlike izmedju razlicitih priroda vode, i to je kristalno jasno materijalni dokaz Uzvisenog Porijekla ove Knjige.

Mi smo muslimani i nama ne trebaju procjene niti analize sadašnjosti, kao ni predviđanja stručnjaka kakva će budućnost biti, pa da nas to podstakne da čuvamo pitku vodu. Mi imamo Kur an – Božiju uputu i sunnet – Poslanikovu praksu. O fenomenu vode Kur an prije 1 400 godina govori na više mjesta:

1. od vode sve živo se stvara

2. voda je blagodat za čovjeka, koju s nebesa na Zemlju Allah spušta

3. iako je blagodat i život znači, voda stanovnicima Zemlje nekada bude kazna, pa se u potopu neki utope, kao što je Nuhov, a.s., narod vodom potopljen i kažnjen

4. voda se spominje kao nagrada stanovnicima Dženneta, koji će uživati u baščama džennetskim ispod kojih će rijeke teći, dok će stanovnici Džehennema dozivati i moliti stanovnike džennetskih perivoja da na njih prospu malo vode

5. voda je blagodat za stanovnike Zemlje, ali Allah navodi da vodu može odvesti, učiniti da ona nestane.

www.arhiva.bhprosvjetitelj.ba

Svi narodi u Bosni i Hercegovini žele uživati prava koja im pripadaju i koja su im garantirana domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Svaki građanin naše domovine želi život dostojan čovjeku bez uzurpiranja njegovih prava od strane drugih ljudi i kršenja istih od strane državne vlasti.
Svjedoci smo ovih dana kakvu borbu vode roditelji i djeca iz Konjević Polja u nastojanjima da ostvare prava koja im pripadaju te da otklone diskriminaciju koja im je učinjena. Poznato je da ovi obespravljeni ljudi već više od dvije sedmice borave u improviziranom šatorskom naselju preko puta zgrade OHR-a u Sarajevu. Zbog činjenice da im resorno ministarstvo RS-a na čelu sa ministrom Goranom Mutabdžijom ne dozvoljava da njihova djeca pohađaju nastavu prema planu i programu za nacionalnu grupu predmeta na bosanskom jeziku, roditelji djece iz Konjević Polja nisu poslali svoju djecu u školu na početku septembra kada je počela školska godina. Apsurd je ono što im vlasti u RS nude – Bošnjaci, vaša djeca će učiti srpski jezik kojim će ih učiti nastavnica Srpkinja nastanjena u Republici Srbiji (!). Nakon što pregovori sa ministarstvom prosvjete RS-a nisu urodili plodom, roditelji i djeca su se zaputili pred institucije Bosne i Hercegovine u Sarajevo, nadajući se da će tamo naići na razumijevanje i podršku bošnjačkih političara.

Roditelji i djeca iz Konjević Polja su se razočarali i pred institucijama Bosne i Hercegovine nakon što im je ministar Damir Hadžić (SDP) rekao da svoja prava trebaju tražiti u ministarstvu prosvjete RS-a (!). I tako ukrug.

Uzimajući u obzir da je Bosna i Hercegovina pod faktičkim protektoratom međunarodne zajednice oličenog u instituciji Visokog predstavnika (OHR) te da je on taj koji treba tumačiti odredbe Dejtonskom mirovnog sporazuma, čiji je aneks i Ustav Bosne i Hercegovine, roditelji i djeca iz Konjević Polja su krenuli pred OHR tražeći od Visokog predstavnika da im odgovori na pitanje da li njihova djeca imaju pravo na nacionalnu grupu predmeta.

Međutim, tokom gotovo dvije sedmice boravka napolju, pored Miljacke, ispred zgrade OHR-a, niko im se nije obratio niti predložio pomoć. Kada se Visoki predstavnik Valentin Incko vratio sa službenog putovanja iz inostranstva, pozvao je roditelje na sastanak i rekao im kako će se on uključiti u rješavanje njihovih problema (!). Do sada nije ništa riješeno a roditelji i djeca nastavljaju svoj prinudni izlet u Sarajevo.

Ovim putem pozivamo na odgovornost bošnjačke političare u institucijama RS, a posebno zamjenika predsjednika RS Enesa Suljakovića, te lidere bošnjačkih stranaka koje participiraju u vlasti, da učine sve što je u njihovoj moći da se djeci iz Konjević Polja omogući nesmetano školovanje na bosanskom jeziku bez diskriminacije i grubog kršenja njihovih prava. Tražimo da ministarstvo prosvjete RS i ministar Goran Mutabdžija omoguće ovoj djeci školovanje prema nacionalnoj grupi predmeta.

Pozivamo Visokog predstavnika Valentina Incka da iskoristi svoje ovlasti i angažuje se na konačnom rješavanju pitanja školovanja djece iz Konjević Polja.
Pozivamo medije da na ovu temu organizuju emisije analitičkog i dijaloškog karaktera radi podrške rješavanju ovog problema.

Roditeljima i djeci iz Konjević Polja upućujemo riječi podrške i poručujemo im da nisu sami i ostavljeni od Bošnjaka te ih podržavamo u njihovim nastojanjima da ostvare prava koja im pripadaju.

Potpisnici:

1. Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport (AKOS) Zenica
2. Mladi Muslimani Sarajevo
3. Aktivna Bošnjačka Mreža (ABOM) Sarajevo
4. Udruženje SAFF Sarajevo
5. Udruženje Prosvjetitelj Srebrenica
6. Udruženje Svitanje Sarajevo
7. Udruženje Svjetlo Sarajevo
8. Udruženje Oaza Tuzla
9. Udruženje Izvor Selsebil Živinice
10. Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja Zlatni ljiljan Tuzlanskog kantona
11. Udruženje Put znanja Zenica
12. Klub prijatelja Srebrenice Tešanj
13. Udruženje Vatan Domovina Bosanska Krupa
14. Udruženje Iskre Bihać
15. Udruženje Solidarnost Bihać
16. Udruženje Život Bihać
17. Udruženje AKOS Sanski Most
18. Omladinski kulturni centar Gradačac
19. Udruženje Pravi put muslimana Sarajevo
20. Omladinski kulturni centar ATIS Sanski most
21. Udruženje Baton Zenica
22. Udruženje Bira Kladanj
23. Udruženje Demus Sarajevo
24. Majke Srebrenice
25. Majke enklave Srebrenica i Žepa
26. Udruženje Dlan Zenica
27. Islam my life TV Zenica
28. Udruženje Knjiga Izvor Zenica
29. Udruženje Korak Kalesija
30. Centar za napredne studije Sarajevo
31. Koalicija 1. Mart Srebrenica
32. Udruženje Ponos Gračanica
33. Udruženje Proaktiva Tuzla
34. Svjetska asocijacija islamske omladine Nedwa Sarajevo
35. Svjetski Bošnjački Kongres (SBK) Sarajevo
36. Udruženje Tempo Vogošća
37. Udruženje Zmaj od Bosne Gradačac

Sarajevo, 28.10.2013.

Udruženje "Prosvjetitelj" je u sklopu svojih aktivnosti uspješno realiziralo i privelo kraju "Kurban projekt 2013". Kroz projekat je u Podrinju ove godine kupljeno je 416 krubana po prosješnoj cijeni od 275 KM te je ukupno isplaćeno 116.402,00 KM i to sve Bošnjacima povratnicima.

Ove godine je, kao i ranijih, u sklopu projekta omogućeno muslimanima i islamskim organizacijama da uz posredstvo udruženja kupe kurbane koji će uz pomoć Udruženja "Prosvjetitelja" biti propisno prineseni kao kurbani onima, koji su sredstva uplatili.

Ovo je već deveta godina kako se ovaj projekat realizuje na području Podrinja. Smisao ovog projekta je da se kurbani kupuju od ljudi koji žive i rade u Podrinju. Ove godine je posredstvom udruženja kupljeno 416 kurbana. Svi kurbani su kupljeni u Podrinju, a i u samom Podrinju je podjeljeno dvanaest i po tona kurbanskog (ovčijeg i goveđeg) mesa onima kojima je to najpotrebnije.

Brojevi koji pokazuju rezultat ovog projekta najbolji su pokazatelji za budućnost ovakvih i sličnih projekata na ovim prostorima. Efekti od ovog projekta su višestruki: Kurbani su kupljeni u Podrinju od povratnika (ekonomski ojačana regija jer je novac ostao u Podrinju), Meso podijeljeno u Podrinju najugroženijoj povratničkoj populaciji (socijalni efekat), Kože ostaju medžlisima IZ-a u Podrinju (čime jačamo naše institucije).

Kurbani su dijeljeni po slijedećim mjestima u Podrinju :

Srebrenica: Potočari, Pale, Srebrenica gradu, Osat, Osmače, Ljeskovik, Podkorijen, Zeleni Jadar, Jasenovi, Jezero,Trubari, Žutica, Šubin, Storesko, Dimniči i Sase. Bratunac: Voljavici, Tegari.

Milići: Skugrići, Nova Kasaba, Štedra, Pomol, Vrsinj, Rovaši i Kaldrmica. Vlasenica: Cerska, Gobelji, Baćino Brdo , Gradina, Džemat, Vlasenica grad i Drum.

 Zvornik: Kozluk, Kučić Kula, Bijeli Potok, Glumina, Gušteri, Planinci, Snagovo, Marčići, Sultanovići, Liplje, Jošanica, Bajrići i Novo Selo.

Ove godine Bajram sa povratnicima su proveli predstavnici turske organizacije sa sjedištem u Njemačkoj IGMG Milli Goruš koji su od povratnika a preko našeg udruženja otkupili 130 kurbana te prisustvovali samom činu prinošenja Kurbana.

"Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čIne!" (El-Hadzdz, 37.) Allahov Poslanik, a.s., je rekao: "Doista će kurban na Dan stajanja (Jevmu-l-kijameh) doći sa svojim rogovima, vunom i papcima. Zaista kurbanska krv stigne Allahu prije nego što padne na zemlju, pa zato lijepo postupajte sa kurbanima." (Ibn Madždže i Tirmizi) 

Zaklan Zejna

Fikret Hrnjica

Prnjavorac Nermin

Amir Dizdarević

Hečimović Adis

Džajić Ahmed

Kurtagić Kerim

Ciguljin Emina

Samir Rešić

Nazif Horozović

Lapara Almir

Darkić Alija

Emir Hadžikadunić

Razija Hasanović

Aldijana Cej

Zikret Curkić

Muharem i Sumejja Canic

Amar Makić

Deljković Mirza

Zuhal Sancakli Hodžić

Nedžad Hadžić

Mehdin Jakubović

Softić

Azem Hasanović

Džemil Hodžić

Kasim Huseinović

Nekir Bečirović

Mevludin

Emin

Elvir

Mersad

Amir

Hamed Omerović

Mustafa Šućurović

Mehida Džihanović

Muhizin Omerović

Halil Avdić

Humanitarna organizacija Tuisa Njemačka

Muslim Aid

Selo Potočani, kod Križevića, općina Zvornik, prije rata je imalo 344 stanovnika. U toku agresije stradalo je 30 mještana ovoga sela. Ostali su doživjeli sudbinu mnogih Bošnjaka koji su morali napustiti svoje domove. Rasuti su širom svijeta. Ipak, poslije rata uslijdio je povratak u svoje selo. Potočani su jedno od prva 3 povratnička sela, zajedno sa Jusićima i Dugim Dijelom. Trenutno u selu živi oko 250 stanovnika. Žive uglavnom od poljoprivrede. Jedan od problema ovih mještana je i loš makadamski put. Općina je asfaltirala samo 700 metara puta, a preosta dva kilometra je makadamski put. Problem je naročito izražen kada pada kiša i snijeg, kada se put raskvasi. Najviše problema imaju učenici iz Potočana, osnovci i srednjoškolci, koji moraju pješačiti po pet kilometara do škole jer po blatnjavom putu niko neće da vozi.

 
Da bi pomogli svojim rođacima i komšijama, braća Aldin i Remzudin Subašić, koji žive i rade u Švedskoj, pokrenuli su akciju prikupljanja sredstava za asfaltiranje puta u Potočanima.

- Za asfaltiranje tog puta treba oko 100 hiljada maraka. Ljudi koji žive u Potočanima nemaju tih para pa smo odlučili da pokrenemo akciju. Sami ne možemo ovo odraditi, ali uz pomoć dobrih ljudi, prije svega onih koji žive u dijaspori, mislim da ćemo prikupiti novac za asfaltiranje i obradovati ljude u Potočanima, kazao nam je Aldin Subašić.

Putem kroz Potočane jednim dijelom ide i trasa „Marša mira Nezuk – Srebrenica“. Oni koji su barem jednom bili na Maršu mira sigurno znaju i za dobrotu mještana Potočna koji su se uvijek trudili da pomognu učesnicima Marša mira, ako nikako drugačije, makar čašom vode. Zbog toga i oni zaslužuju da im se pomogne.

Selo Potočani

 
Oni koji žele pomoći mogu kontaktirati Aldina Subašića na telefon broj:  0046 72 2762 581 (Švedska), Remzudina Subašića na broj: 0046 73 9181 533 (Švedska)  ili  Zaima Subašića 00387 61 331 905 (BiH).

Udruženje "Prosvjetitelj" u potpunosti podržava ovu inicijativu i akciju koju su pokrenuli mladi ljudi iz naselja Potočani, a žive u dijaspori. Potočani se nalaze na samoj liniji entitetskog razdvajanja i opstanak Bošnjaka na ovim prostorima je od izuzetne važnosti. Vrijedni momci iz ovog mjesta prije par mjeseci su započeli akciju i do sada su iskupili jedan dio sredstava koji nažalost nije dovoljan da se Potočani spoje sa ostatkom svijeta normalnim putem.

Posebno hrabri iskrenost momaka iz Potočana koji su u Ševdskoj obišli veliki broj džemata i na taj način pomogli da se fond uveća. Čak su fondu doprinijeli i muslimani Somalije, a koji žive u Švedskoj se su izdvojili nekih 500 KM za izgradnju asfaltnog puta. Svi koji su u mogućnosti da podrže ovu akciju učinit će hajr dijelo.

Prikupljanje sredstava mogu pratiti i putem društvene mreže facebook na linku https://www.facebook.com/pages/Prikupljanje-sredstava-za-izgradnju-Put-Poto%C4%8Dani/1404693723079327?fref=ts

arhiva.bhprosvjetitelj.ba/Kalesija Online/F.S.

"Ostani uspravan. Kako ćeš pognute glave ispod zvijezda? Kojim god putem da kreneš na kraju čeka smrt. I sve se završava propašću. I ti ćeš umrijeti. I ovaj svijet će umrijeti. Zato ostani uspravan." Ove riječi je dvije godine prije svoje smrti (u oktobru 2001. godine) zapisao Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i osnivač Stranke demokratske akcije (SDA), koji je umro na današnji dan prije tačno deset godina, 19. oktobra 2003. godine, u 14.25 sati.

Izetbegović je, reći će članovi njegove porodice, saradnici i prijatelji, ostao uspravan. Kako će se često baš oni prisjetiti, ostvarena je njegova historijska poruka:"Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo!" I "ideja Bosne", o kojoj je tako često govorio, opstala je, uprkos svemu. To se možda ponajbolje potvrđuje posljednjih dana dok cijeli svijet pozdravlja uspjeh nogometne reprezentacije BiH koja se plasirala na Svjetsko prvenstvo (SP) u Brazilu 2014. godine.

Zbog kontuzije glave i povrede četiri rebra nakon pada u porodičnoj kući, Izetbegović je, 10. septembra 2003. godine, smješten u bolnicu. Kao posljedica dugogodišnjeg srčanog oboljenja uzrokovanog ranijim infarktom, a pogoršano serijskim frakturama rebara sa komplikacijama, njegovo je srce prestalo kucati.

Prvi predsjednik nezavisne BiH slutio je da mu se smrt bliži. Bilo je to jasno kada se 20-tak dana ranije javio uživo u Centralni dnevnik Senada Hadžifezovića i gotovo rasplakao naciju. Kazao je Hadžifejzoviću kako sumnja da će se ponovo vidjeti, ali da to, kako kaže jedna pjesma, više nije ni važno.

Svi da su malo više Bosanci

Uputio je posljednje poruke građanima, a najvažnije su da "Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci", te da je važno da je "Bosna opstala". Bio je - govorili su oni koji su ga dobro poznavali - spokojan u svojim posljednjim danima. Oprostio se s mnogima, a među posljednjima je uz njegovu bolničku postelju bio turski premijer Recep Tyyip Erdogan.

Kad bi mi bilo ponuđeno da ponovo živim, kazao je Izetbegović nešto ranije, odbio bih.

"Ako bih morao prihvatiti, živio bih isto ovako kako sam i živio", poručio je odlučno.

Deset godina nakon njegove smrti, mnogi će se složiti kako nema sumnje da je Izetbegović bio povijesna i jedinstvena ličnost u politici Balkana, pa i svijeta.

Drugi o Izetbegoviću

Historičari, međutim, još nisu dali cjelovit sud o njemu. No, mnogo je savremenika koji su poštovali ono što je radio, uzimajući u obzir i one koji se nisu često slagali s njegovim političkim svjetonazorom.

Premijer Erdogan govorio je neposredno poslije smrti Alije Izetbegovića, da je on "čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju", te da je ''njegova misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti".

Glavni arhitekta Daytonskog mirovnog sporazuma i bivši ugledni američki diplomata Richard Holbrooke ocijenio je kako bez Izetbegovića BiH ne bi postojala.

Bernard-Henri Lévy - svjetski poznat francuski filozof koji je tokom agresije na BiH u više navrata boravio u Sarajevu i bio svjedok ključnih Izetbegovićevih odluka - napisao je kako "postoje ljudi koje moć opija", ali da je Izetbegovića "moć činila tužnim".

"Beretka s onim bijelim ljiljanima, koju je Izetbegović nosio, ima neotuđivo mjesto, pored neprobojnog prsluka Aljendea i Gandijevog sarija od bijelog platna. I znam, taj čovjek nije bilo ko", napisao je svojevremeno Lévy.

Balkanski Dalaj Lama

Bivši predsjednik Hrvatske i posljednji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Stjepan Mesić, koji je Aliju Izetbegovića nazivao svojim prijateljem, objašnjavao je kako je Izetbegović uvijek pokazivao "čvrstu odlučnosti i nepopustljivost u stavu i zahtjevu da BiH ostane jedinstvena i samostalna".

Kako je ranije napisao poznati bh. pisac Ivan Lovrenović, "apokaliptično razaranje Bosne, pokolj i progon Bošnjaka-muslimana" iscrtali su lik Izetbegovića kao simbola opkoljenog Sarajeva i identificirali ga sa stradanjem cijelog naroda, te je postao jedna od planetarnih političkih ikona u rangu Jasera Arafata ili svojevrsnog balkanskog Dalaj Lame.

Po pjesniku Mili Stojiću, oni koji su Izetbegovića uspoređivali sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom "ne mogu mu oprostiti što se zalagao za bosanski suverenitet". Stojić je pisao da je Izetbegović bio je "čovjek cjelovite Bosne", napominjući kako su "priče o tome da je želio uvesti islamsku državu iz jednog njegovog predratnog spisa (Islamske deklaracije) izvlačili srpski i hrvatski nacionalisti kad god su htjeli pravdati svoja bosanska zlodjela".

Deset godina nakon smrti Izetbegovića, Bosna i Hercegovina nije mnogo odmaknula u procesu ekonomskog jačanja i političke stabilizacije. Štaviše, mnogi su skloniji reći da je BiH mnogo više bilo u vrijeme Izetbegovićeve smrti ili nešto prije toga, nego što je ima danas.

Na desetu godišnjicu smrti rahmetli Alije Izetbegovića, u godini kada se obilježava i 30 godina od montiranog Sarajevskog procesa u kojem je bio osuđen zajedno sa prvim predsjednikom nezavisne BiH, za agenciju Anadolija govori i Hasan Čengić.

Čengić je bio pomoćnik komandanta Vrhovnog štaba Armije BiH i kasnije pomoćnik ministra u Vladi Federacije BiH i državni delegat, ali je, ustvari, bio jedan od ključni ljudi Alije Izetbegovića. Danas se rijetko pojavljuje u javnosti.

"Uvijek pozivao na odgovornost"

On se sjeća kako je Izetbegović svaki TV dnevnik gledao uz telefon. Kada bi vidio bilo kakav problem u bilo kojem dijelu BiH, odmah bi pozivao svoje ministre ili lokalne zvaničnike i tražio od njih "da to odmah riješe" ili ih je čak pozivao na odgovornost u svoj kabinet. Ovih dana, kako ističe, u sjećanje mu se javljaju slike Izetbegovićevih završnih riječi u montiranom procesu 1983. godine. Tada je spoznao koliko je Alija Izetbegović velika ličnost.

"Alija je govorio o svom životu i djelovanju i iznio argumente da nije kriv za djelo za koje ga optužuju vlasti, a to je bila tzv. kontrarevolucija. To je teško krivično djelo za koje se u tom času u BiH mogla dobiti i smrtna kazna! Atmosfera na suđenju je bila izuzetno teška. Vidjelo se da režim želi žestoko kazniti Aliju Izetbegovića ili natjerati ga da poklekne, prizna svoju grešku i traži milost. Alijina završna rečenica u govoru, kao odgovor na očekivanja režima, je bila: 'Svu svoju ljubav poklonio sam islamu, za režim nije ostalo ništa!'. To je rečenica koja, ne samo da može ući u biografiju Alije Izetbegovića, već u cijelu historiju boraca za slobodu čovječanstva", kazao je Čengić.

Bivši ministar vanjskih poslova i ambasador BiH pri Ujedinjenim narodima (UN) Muhamed Sacirbey, koji je mnogo boravio sa Izetbegovićem, objašnjava u razgovoru za Anadoliju da je prvi predsjednik Republike BiH bio percipiran kod većine američkih državnika kao bosanski George Washington "čiji je utjecaj, kao političkog i vojnog čelnika bh. snaga, prevazilazio generacijske i ideološke podjele među svima onima koji su snažno zagovarali i bili za odbranu BiH kao cjelovite zemlje".

"Štaviše, mnogi Amerikanci sve do danas vjeruju da BiH ne bi opstala kao država bez njegovog vodstva, a posebno njegove uloge u formiranju bosanske vojske. Iako pojedinci muslimanski identitet Alije Izetbegovića posmatraju sa podozrenjem i određenom sumnjom; ipak, većina pokret 'Mladi muslimani' percipira više kao organizaciju solidarnosti, nego kao izraz političkog islama današnjeg tipa ili organizaciju poput Muslimanskog bratstva u Egiptu. U tom kontekstu, tada je krah Sovjetskog saveza još uvijek bio svjež i nov u mislima američkih lidera, dok su, s druge strane, tu bili lideri poput pape Ivana Pavla II i Vaclava Havela koje su u SAD-u cijenili zbog njihovog doprinosa rastu demokratije", komentira on.

Bio je domaćin u Bosni

Hasan Čengić dalje govori da je Izetbegovićevo djelo i danas itekako živo. Dodaje kako je Alija bio jako omiljen čovjek i poštovan i kod onih koji ga nisu voljeli.

"Djelo u kojem je učestvovao veliki broj patriota BiH, a koje simbolizira vodstvo Alije Izetbegovića, ostalo je živo. Prije svega, ostala je država BiH, ostala je ideja demokratije i slobode i ostala je ideja zajedničkog života Bošnjaka, Srba i Hrvata, odnosno pripadnika tri vjere. Ostale su žive dobre ideje, ali i problemi. Gotovo sve s čim se suočavala tadašnja država BiH, problem sa boljom funkcionalnošću nižih i viših nivoa, problem funkcioniranja centralnih organa BiH, nerazumijevanje među bh. liderima, sve su to ostala otvorena pitanja. Mnogi koji su smatrali da Alija nije našao dovoljno efikasan i najpovoljniji put za saradnju za rješavanje problema, danas su na njegovoj poziciji, iako su isprobali sve", govori on.

Podsjeća kako su oni koji su namjeravali srušiti BiH shvatili da to ne mogu uraditi, te da i oni koji su se borili za BiH moraju shvatiti da je proces razgovara dugotrajan i iscrpljujući, ali da se rješenja moraju nastaviti tražiti. Kako je rekao Alija Izetbegović, podsjeća Čengić, mi smo u Bosni i nama nema drugog puta s Bosnom ići dalje.

"Bosna je izdržljiva i izdržala je puno teža iskustva od današnjih i ona će proći i ovu fazu. Bh. političari moraju uložiti puno više napora i razumijevanja stvarnih problema", dodao je.

Čengić objašnjava da je Alija Izetbegović djelovao kao domaćin u kući, ali da danas, nažalost, mnogi osjećaju da tog domaćinstva i vođenja države nema.

"Bilo bi dobro kada bi današnji bh. političari imali odgovornost i osjećaj za javno djelovanje kakvu je Alija Izetbegović imao", kazao je Čengić, smatrajući kako bi međunarodna zajednica morala djelovati u posredovanju na rješavanju i problema u BiH makar onoliko koliko to čini u slučaju Kosova.

Sacirbey podsjeća da je Izetbegović bio poštovan zbog svoje volje i želje za postizanjem dogovora u vrlo teškim uvjetima, pa čak i sa najgorim demagozima.

"Uvijek mi je govorio da mora uraditi sve što je u njegovoj moći da spasi zemlju i živote ljudi; da omogući porodicama i ljudima da se što prije vrate u normalan život i da u budućnosti vide BiH kao svoju zemlju. Nažalost, i ovdje u SAD-u su neki zloupotrijebili njegovu dobru volju i iskrene namjere. Neki zvaničnici SAD-a su uvijek, na kraju, mislili da mogu nagovoriti, prisiliti ili izblefirati Aliju, nakon što se prethodno dogovore sa liderima na drugoj strani, ili s Moskvom i Evropom", naglasio je.

Izetbegović istinski odraz evropskih vrijednosti

Po njemu, Izetbegović je od strane mnogih američkih lidera percipiran "kao istinski odraz evropskih vrijednosti".

"Ali, primijetio da su neki evropski i američki medijatori željeli da predsjednika cijele BiH Aliju "preobrate" samo u ratnog lidera Bošnjaka ili bosanskih muslimana. To se posebno dešavalo u toku mirovnih pregovora, ali i nakon postizanja Daytona, kako bi medijatorima bilo lakše opravdati neprincipijelne kompromise koji su tamo postignuti. To se, također, uklapalo u njihov koncept da se u Bosni radilo prvenstveno o etničkom ili čak vjerskom građanskom ratu, umjesto o BiH kao multietničkom društvu poput Amerike", objašnjava Sacirbey, te dodaje:

"Mislim da je ovo bio veliki izazov za Aliju, jer je on sebe smatrao više djelom Zapada nego Istoka, čak i u pogledu svojih političkih, pa čak i društvenih vrijednosti. Ali, već na zalasku 20. i pomolu 21. stoljeća, evidentno je da su mnogi od nas perciprani 'kao ivica Zapada zbog veza sa identitetom koji dolazi s Istoka'. Tek sada moja generacija Bošnjaka i generacija Bakira Izetbegovića shvaća koliko su predrasude porasle umjesto racionalnog stava, jer time neke snage žele blokirati integraciju BiH u euroatlantsku zajednicu kako bi promijenili karakter rata u BiH, njegove razloge i ulogu lidera."

Neimarlija: Konsultirao se o svemu

Dr. Hilmo Neimarlija, jedan od vodećih bošnjačkih intelektualaca, u dva navrata predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, višegodišnji prijatelj, saradnik i savjetnik rahmetli Alije Izetbegovića, kazao je kako je smrću Izetbegovića "svijet ostao siromašniji za jednog od velikih ljudi". Ističe da ličnost poput Izetbegovića nedostaje danas i Bosni i Hercegovini i Bošnjacima.

"Rahmetli Alija se za sve iole važnije odluke konsultirao sa svojim ljudima; čak i kada je donosio svoje odluke, i kada je bio uvjeren u njihovu ispravnost, čak i onda kad nije bio pokoleban u toj svojoj sigurnosti. Stjecajem okolnosti i ja sam bio član tog savjeta predsjednika Izetbegovića. Za sve važnije odluke koje je donio, a svakodnevno je bio prinuđen donositi ozbiljne odluke, on se u pravilu konsultirao, nekada sa užim, a nekada širim krugom ljudi. Tek nakon toga je donosio konačne odluke. Rahmetli Alija nam fali u ovim političkim okolnostima i sa ovim akterima na sceni. Fali nam u svojstvu političara koji donosi odluke, hrabre odluke. Odluke koje danas donose političari koji pretendiraju na glasove Bošnjaka i hoće da predstavljaju Bošnjake, bojim se da nisu ni hrabre, niti dobre odluke", smatra Neimarlija.

Dudaković: Bio je naš lider

Govoreći o ličnosti Alije izetbegovića, legendarni komandant Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, penzionisani general Atif Dudaković je rekao da je "on i suštinski, a i formalno bio autoritet".

"Formalno kao prvi predsjednik Republike BiH, a suštinski jer su preko njega Bošnjaci nakon toliko godina dobili čovjeka koji se za njih bori i predstavlja ih. Činjenica je da su ljudi prolazni, ali djela ostaju. A, djelo Alije Izetbegovića je ogromno. U mojim očima on je izvršio nemoguću misiju: uveo nas je među red naroda, omogućio je da stvorimo državu. Lično sam ga doživljavao kao čovjeka s kojim se moglo razgovarati, koji, kad nešto obeća, i učini. To je bio moj predsjednik, ja sam mu bio lojalan. Drago mi je bilo poznavati ga", rekao je Dudaković.

Iz biografije

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac.

Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Zbog pripadnosti organizaciji "Mladi muslimani" Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine.

Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama. U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom "Sarajevskom procesu" osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina. Po izlasku u zatvoru Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika, također, formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije.

Na čelu države i SDA bio je u više mandata. Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen je počasnim predsjednikom SDA. Umro je 19. oktobra 2003. godine.

vidiportal.ba

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović povodom Kurban bajrama uputio je bajramsku čestitku. U bajramskoj čestitci reisu-l-uleme se kaže:

- Braćo i sestre, poštovani prijatelji,

Danas je 9. zul-hidždže, dan Arefata, u kojem hadžije iz svih dijelova svijeta privode kraju obrede hadža. Stigli su tamo u dolinu Mekke da obnove svoj zavjet na pokornost Uzvišenom, da polože svoju ruku na Crni kamen u znak dosljednom slijeđenja Allahove riječi i riječi Njegova poslanika a.s.

Svima nama potrebno je puno volje i truda da uberemo plodove života, dunjalučke i ahiretske, onoliko koliko je uložila Hadžera u traganju za vodom života, oslanjajući se na Boga, svoju volju i um. Svijet kojeg poznajemo izgrađen je na temeljima vjere. To su temelji koji traže od nas da discipliniramo sami sebe; da očistimo svoju dušu, da oplemenimo svoje srce uzvišenim principima velikodušnosti, ljubavi, bratstva, milosrđa, praštanja i poštivanja drugih.

U ime vjere trebamo se odmaknuti od oholih i umišljenih, od imitatora i neznalica koji drže da su vlasnici duhovnih istina. Mi bosanski muslimani moramo dobro gledati kuda idemo i ko nam u susret dolazi. Naša odgovornost za našu duhovnu tradiciju počinje odmah tu ispred naših nogu.

Povijest nas uči da bilo kakvo ljudsko postignuće nije moguće ostvariti bez ozračja povjerenja, mira, mudrih odluka, dobre komunikacije i otvorenosti za razgovor.

Čini mi se prikladnim da u ovom mubarek danu, pred vama braćom i sestrama, pozovem na nužnost uljuđenog razgovora o svim teškim pitanjima u našoj domovini i našoj Zajednici.

Svima vama u ovom za nas mubarek danu iz srca molim Milostivog Gospodara da vam podari svoj blagoslov. Molimo ga za oprost nama i našoj braći i sestrama koji nas pretekoše u vjeri i za dobro našim narodima i domovini. Svim ljudima u Bosni i Hercegovini želim dobro mir i sreću a muslimanima u domovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i bošnjačkoj dijaspori od srca želim:

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

rijaset.ba

         Sekretar "Prosvjetitelja" profesor Nisvet Mujanović je u srijedu  9.oktobra prigodnom svečanosti uz Ikrar dovu ispraćen na Hadž i to iz novoizgrađenog mekteba Samari kod Zvornik. Svečanost u Samarima obilovala je lijepim trenucima i simbolikom. U dvadesetoj godini rada udruženja Prosvjetitelj, na Hadž se svečano ispraća četvorica hadžija od čega su trojica već ranije krenula na ovaj Put za odabrane, a Nisvet Mujanović prema vanrednom pozivu.

           Poziv je uslijedio iznenada na udruženje "Prosvjetitelj" od samog kralja Saudijske Arabije, a ovaj poziv proslijeđen je Nisvetu Mujanoviću koji je prihvatio poziv i već se pridružio ostalim muslimanima svijeta koji su na Hadžu. Svima je poznata tradicionalana aktivnost "Prosvjetitelja" pod nazivom "S udruženjem na Hadž", a ove godine kroz ovu aktivnost za Hadž određen je Admir Kadrić dok je Nisvet Mujanović bio planiran za narednu, međutim iznenadni poziv odluka da se poziv na ovaj način proslijedi pokazatelj je da kada Allah nekog pozove tad se i odlazi na Hadz.
           Simbolika je pratila svečanost u Samarima. Ovo mjesto je prije agresije na BiH imalo skoro hiljadu stanovnika, a zbog nepristupačnog puta, loše infrastrukturalne pratnje povratka i udaljenosti mjesta od glavne ceste veoma mali broj prijeratnih stanovnika vratio se da živi u Samarima. Ove godine je nekoliko entuzijanista sa ovih prostora, predvođenih upravo profesorom Mujanovićem, pokrenulo inicijativu za izgradnju Mekteba u Samarima koji je do temelja porušen agresijom. U vrlo kratkom roku i do početka mjeseca Ramazana ovaj mekteb je obnovljen, a njegov izgled i veličina u ovom mjestu ulijevaju novu nadu za život.           

             Pored izgranje jednog ovako hajirli objekta, kroz ovaj projekat svi mještani su okupljeni oko jednog zajedničkog cilja te su uz Allahovu pomoć do početka klanjanja prve Teravije, ovaj objekt učinili jednim od najljepših građevina u općini Zvornik. Međusobno potpomaganje, podrška jednih drugima, upoznavanje rodbine koja se nije vidjela i po dvadeset godina, samo su popratni efekti kojeg su mještani Samara i okolnih mjesta osjetili kroz izgradnju ovog mekteba. Sada u takvom objektu iznenada i neočekivano, inicijator izgradnje tog objekta Nisvet Mujanović, pred oko stotinu mještana, prijatelja i rodbine ispraćen je na Hadž.

           Sve navedeno dalo je inspirativne govore i emocije u obraćanjima te večeri, prvi se obratio osnivač "Prosvjetitelja", Mehdina Jakubovića koji je prisutne pozvao da se osvrnu oko sebe i uoče kako Allah prati sve ono što radimo navodeći primjer Nisveta koji je u udruženju "Prosvjetitelj" manje od dvije godine, a već je zaradio titulu zlatnog aktiviste i nagradu da slijedeće godine ode na Hadž, što se desilo ove godine jer mi nismo ti koji određuju i znaju kada će neko otići na Hadž, nego je Allah taj koji sve čuje i sve zna i sve se njegovom voljom događa.

            Zvornik je nedavno dobio i novog glavnog Imama Medžlisa islamske zajednice u Harisu ef.Mustajbašiću koji se u Samarima prvi puta javno obratio sa nove funkcije članovima Medžlisa IZ Zvornik iskoristivši priliku da čestita novom hadžiji, a prisutnima kaže nekoliko savjeta i lijepih riječi pozivajući da se svi ugledaju na način rada "Prosvjetitelja" i dobrotu koje ove udruženje nosi sa sobom.

          Planirana redovna  javna tribina za mjesec septembar održana je ovom prilikom u Samamrima kako bi se ovaj događaj još dodatno obogatio onako kako to i zaslužuje. Na temu "Hadž kao simbol jedinstva i jednakosti pred Allahom  Dž.š." govorio je dugogodišnji član "Prosvjetitelja" Osman ef.Halilović. Svi prisutni su sa oduševljenjem odslušali i propratili sedmu po redu javnu tribinu. Aktivnost udruženja kroz organizaciju javnih tribina u općinama srednjeg Podrinja započeta je prije 6 mjeseci i to sve u suradnji sa medžlisima IZ u Podrinju. Ova aktivnost za cilj ima kako bi se dodatno probudila svijest Bošnjaka za predstojeći Popis stanovništva koji je u toku i u kojem učešće imaju mnogobrojni aktivisti "Prosvjetitelja" što kroz direktnu angažovanost na sprovođenju, što na operativnoj angažovanosti ispomoći Bošnjacima da se što pravilnije odazovu ovoj građanskoj dužnosti.
Na kraju se prisutnim obratio i Hadžija Nisvet Mujanović

          Zahvalio se svima prisutnim na odzivu, a zatim u svom emotivnom obraćanju govorio je o značaju udruženja Prosvjetitelj na ovim prostorima ali i o tome šta njemu lično znači. Naglasio je da je udruženje promjenilo njegov odnos prema društvenom aktivizmu te da je i kao pojedinac ranije nešto radio ali da je sa ovim insanima to postigo mnogo lakše i na daleko većem nivou. Zamolio je Allaha da mu ukabuli Nijet i ovo njegovo putovanje te obećao da će moliti na svetim mjestima za sve nas koji ostajemo u Bosni, a posebno za svoju porodicu i članove udruženja Prosvjetitelj.

Učenjem Ikrar dove Osmana ef Mehmedović svečanost i program su privedeni kraju, a nakon toga je uslijedila večera i sijelo uz bosansku kahvu.

www.arhiva.bhprosvjetitelj.ba

U ovom dokumentu vam navodimo primjer i pojašnjenja kako da se popišete ako privremeno radite u inostranstvu ili ste u dijaspori i nemate priliku da za vrijeme popisa budete u domovini.

Ovdje je važno naglasiti da ukoliko lice koje živi u inostranstvu ima namjeru da se vrati, te tokom godine dolazi redovno u BiH, obnovio je ili planira da obnovi, ili je kupio imovinu sa namjerom da tu prije ili kasnije živi, ne spada u "klasičnu definiciju" dijaspore. Odnosno, ukoliko su u pitanju građani koji su boravili u Bosni i Hercegovini tokom posljednjih 12 mjeseci izvjesni vremenski period, te imaju namjeru da se vrate u uobičajeno mjesto stanovanja (npr. trenutno su inostranstvu zbog nedostatka radnih mjesta u BiH ili zbog različitih ekonomskih/socijalnih razloga) tada prilikom popisa trebaju navesti vrijeme odsustva iz BiH imajući na umu da kada su posljednji put bili u domovini i navesti isključivo broj mjeseci od zadnjeg boravka, te koliko će biti van države do ponovnog dolaska. Na ovaj način građani (zajedno sa imovinom domaćinstva) postati će dio stalno nastanjenog stanovništva u BiH. U skladu sa zakonom ovo su "lica koja su privremeno odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu dana" i popis takvih osoba/lica može izvršiti nosilac domaćinstava koji se nalazi u Bosni i Hercegovini u vrijeme popisa.

Pročitajte i slijedeće članke:
- Letak za BiH dijasporu - ne popunjavajte Popisnicu (P-1 IN)
- Uputstvo dijaspori: Kako se ispravno popisati?
- Način provođenja popisa
- Fondacija "Popis 2013" - Kako se pravilno popisati

Pitanje 1-7

Pitanje 1

Za osobe koje u mjestu popisa privremeno žive više ili manje od 12 mjeseci zbog rada (na određeno ili neodređeno vrijeme, imaju zanatsku, ugostiteljsku ili neku drugu radnju, zbog sezonskih poslova, upućeni od radne organizacije radi izvođenja građevinskih, montažnih i drugih radova), školovanja, liječenja, posjeta porodici ili prijateljima, boravka u kući za odmor ili sličnih razloga, obilježava se odgovor “b” i prelazi na pitanje 3B.

Dakle, prilikom davanja podataka za odsutnog člana domaćinstva, nosilac domaćinstva, na prvo pitanje odgovara odabirom opcije:
b) Član domaćinstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada/školovanja ili boravka u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu.

Pitanje 2 - Da li je osoba prisutna u mjestu popisa

Mjesto stalnog stanovanja je naseljeno mjesto u kojem osoba koja se popisuje prije “kritičnog momenta popisa” trajno živi sa članovima svog domaćinstva ili sama (samačko domaćinstvo) najmanje 12 mjeseci ili kraće od 12 mjeseci, ali sa namjerom da u tom mjestu živi najmanje 12 mjeseci.

Odgovor “Da” obilježava se za svaku osobu koja je u momentu popisa prisutna u mjestu stalnog stanovanja i prelazi na pitanje 8.

Odgovor “Ne” obilježava se za osobu (član domaćinstva) koja se u vrijeme popisa nalazi u nekom drugom mjestu u zemlji ili u inostranstvu (zbog rada, školovanja ili drugih razloga) i prelazi na pitanje 3A. Prilikom upisivanja odgovora na ovo pitanje popisivač obavezno provjerava da li je za svaku odsutnu osobu u koloni 10 Spiska osoba (obrazac P-2) upisana jedna od ponuđenih šifri razloga odsustva.

Dakle, ovdje navodite da Osoba nije prisutna u mjestu popisa.

Pitanje 3 - razlog odsustva

Nakon odgovora na pitanje br. 2 popisivač samostalno upisuje šifru razloga odsustva iz mjesta stanovanja (odsutna osoba je prethodno upisana u “Spisak osoba” domaćinstva i ukoliko je razlog odsustva osobe rad ili boravak u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu – na pitanju 3. upisuje se šifra 05).

Pažnja: Prije nego što prepiše odgovarajuću šifru, popisivač još jednom provjerava da je upisana odgovarajuća šifra razloga odsustva za članove domaćinstva.

Pitanje 4 - Dužina odsustva

Za osobe odsutne iz mjesta stalnog stanovanja upisuje se podatak o dužini njihovog odsustva. Za osobe koje su odsutne kraće od jedne godine upisuje se ukupan broj navršenih mjeseci njihovog odsustva  (npr. 4 mjeseca od kada je osoba otišla) i prelazi se na sljedeće pitanje (pitanje 5). Na primjer, ako se osoba nalazi na radu u inostranstvu 7,5 mjeseci, kao odgovor na ovo pitanje u kućice treba upisati 7.

Pitanje 5 - Koliko još osoba namjerava da bude odsutna

Ukoliko osoba u narednom periodu namjerava biti odsutna iz mjesta popisa kraće od godinu dana (npr. 6 mjeseca) do narednog dolaska/boravka u domovini popisivač će na pitanju 5. upisati navedeni broj mjeseci. Ovako popisana osoba bit će ubrojana u stalno nastanjeno stanovništvo određene teritorije.

Dakle, na pitanje br. 4 navodi se koliko je osoba odsutna iz BiH od zadnjeg boravka a na pitanje 5 se odgovara za koliko mjeseci će osoba doći nazad u domovinu.

VAZNO! Ako zbir mjeseci u odgovorima na pitanje 4 i 5 prelazi 11 mjeseci onda ta osoba neće biti uračunata u stalno naseljena lica u BiH.

Pitanje 6 - Mjesto u kojem se nalazi odsutna osoba

Za odsutne osobe koje se nalaze u inostranstvu, kao i za privremeno prisutne osobe iz inostranstva u prvi i drugi red se ne upisuje ništa, a u treći red se upisuje samo naziv strane države. Dakle, ovdje odgovarate u kojoj državi ste na privremenom radu.

Pitanje 7 - Učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja

Na sedmom pitanju se radi o dolasku rjeđe od jednom sedmično (najvjerovatnije u većini slučajeva je tako).

Primjer odgovora 1-7

Pitanje 8-9

Za mjesto rođenja treba upisati ono mjesto (naseljeno mjesto, općina ili strana država) gdje je osoba stvarno rođena, a koje je upisano u lične dokumente.
Ukoliko je osoba rođena u inostranstvu, ukuljučujući i države sa prostora nekadašnje SFRJ, potrebno je obilježiti odgovor „U drugoj državi“ i upisati naziv strane države.

Pitanje 9 odnosi se na mjesto stalnog stanovanja vaše majke u vrijeme kada je osoba koja se popisuje rođena.

Pitanje 10-11 (VAŽNA PITANJA)

Na ova pitanja je lahko pogrešno odgovoriti. Pažljivo čitajte.

Pitanje 10 - Da li se osoba doselila iz drugog mjesta ili druge države

Da bi odredio da li se osoba doselila u mjesto stalnog stanovanja iz drugog mjesta u Bosni i Hercegovini ili iz druge države, popisivač mora prvo da utvrdi da li osoba neprekidno od rođenja živi u mjestu stalnog stanovanja. Znači ukoliko ne živite u mjestu koje ste naveli u odgovoru na pitanje br. 9 ondaje vaš odgovor Da.

Smatra se da se lice doselilo u mjesto popisa i ako je bilo raseljeno/izbjeglo duže od godinu dana iz mjesta popisa u kome je živjelo ali se ponovo vratilo. Dakle odgovor je u tom slučaju "Da" i prelazi se na pitanje 11.

Pitanje 11 - Odakle se osoba doselila u mjesto popisa

Ukoliko se osoba na adresu stalnog stanovanja doselila iz drugog naseljenog mjesta u BiH potrebno je obilježiti odgovor "Iz drugog mjesta u BiH", u predviđene kućice upisati naziv naseljenog mjesta i naziv općine kojoj naseljeno mjesto pripada, kao i mjesec i godinu doseljenja u mjesto stalnog stanovanja.

Ukoliko se osoba na adresu stalnog stanovanja doselila iz inostranstva uključujući i države sa prostora nekadašnje SFRJ potrebno je obilježiti odgovor "Iz druge države", u predviđene kućice upisati naziv strane države, kao i mjesec i godinu doseljenja u mjesto stalnog stanovanja.

Smatra se da se osoba doselila u naselje popisa ako je u nekom razdoblju svog života bila stanovnik nekog drugog naseljenog mjesta u BiH ili neke druge strane države gdje je boravila najmanje godinu dana.

Napomena: Kod ovog pitanja je bitno zadnje doseljenje. Tako, ako se osoba u toku života selila više puta, ovde je bitno iz kojeg se naseljenog mjesta (ili države) doselila u mjesto popisa. Čak i ako je osoba nekada živjela u mjestu popisa, pa se odselila u neko drugo mjesto i opet se vratila da živi u mjesto popisa, na ovom pitanju se treba upisati iz kog mjesta (države) se osoba doselila u mjesto popisa.

Primjer odgovora 10-11

Pitanje 12 - da li je osoba živjela van BiH godinu ili duže

Ovo pitanje se odnosi na osobe koje su se doselile iz inostranstva uključujući i republike bivše SFRJ, kao i na povratnike s rada/boravka u inostranstvu.
Ukoliko je osoba ikada živjela neprekidno duže od godinu dana u inostranstvu u predviđene kućice treba upisati naziv države u kojoj je osoba živjela/boravila i mjesec i godinu doseljenja.

Nakon toga, potrebno je utvrditi i obilježiti jedan od navedenih razlog doseljenja (posao, školovanje, porodični razlozi, prinudni razlozi ili ostali).
"Ostali" razlozi doseljenja u mjesto popisa podrazumijevaju se svi ostali razlozi koji nisu navedeni.

Primjer odgovora 12

Pitanje 13 - mjesto u kojem je osoba živjela 1991.

Ukoliko je osoba u vrijeme Popisa 1991. godine stanovala na istoj adresi gdje trenutno stanuje, obilježava se odgovor "U mjestu gdje i danas živi" i prelazi se na sljedeće pitanje (pitanje 14.).

Za osobe čije je mjesto stanovanja u vrijeme Popisa 1991. godine bilo u drugom naseljenom mjestu u BiH, potrebno je obilježiti odgovor "U drugom naseljenom mjestu u BiH", a zatim, u predviđene kućice, upisati sadašnji naziv naseljenog mjesta i općine.

Za osobe čije je mjesto stanovanja u vrijeme Popisa 1991. godine bilo u inostranstvu, potrebno je obilježiti odgovor "U drugoj državi", a zatim, u predviđene kućice, upisati naziv strane države.

Pitanje 14-15

Pitanje 14 - Da li je osoba bila izbjeglica iz BiH

Izbjeglice iz BiH su državljani BiH koji su se nalazili izvan BiH, a koji su zbog sukoba bili prognani iz svog prebivališta ili su napustili svoje prebivalište u BiH i izbjegli u inostranstvo nakon 30. aprila 1991. godine iz opravdanog straha da će biti prognani zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti ili svojih političkih mišljenja i koji nisu u mogućnosti da se sigurno i dostojanstveno vrate u svoje ranije prebivalište.

Ukoliko je osoba koja se popisuje bila izbjeglica iz BiH obilježava se odgovor „Da“ i prelazi se na sljedeće pitanje.

U slučaju da osoba poslije 1991. godine nije bila izbjeglica obilježava se odgovor “Ne” i prelazi se na pitanje 16.

Pitanje 15 - Da li se osoba vratila iz izbjeglištva

Obavezno popunite da ste se vratiliiz izbjeglištva!

Osoba koja vratila iz izbjeglištva u mjesto iz kojeg je izbjegla obilježava odgovor "Da, u mjesto iz kojeg je izbjegla".

U slučaju da se osoba iz izbjeglištva vratila u neko drugo mjesto unutar BiH obilježava se odgovor "Da,u drugo mjesto u BiH".

Primjer odgovora 14-15

Pitanje 16-18

Pitanje 16 - da li je osoba bila raseljena u NiH

Raseljene osobe su državljani BiH koji su nakon 30. aprila 1991. bile raseljene na teritoriji BiH usljed sukoba, progona, iz osnovanog straha od progona ili kršenja ljudskih prava i nisu u mogućnosti (ne postoje uvjeti) da se na bezbjedan i dostojanstven način vrate u svoje ranije prebivalište.

Pitanje 17 - da li se osoba vratila u mjesto iz kojeg je raseljena

U slučaju da se osoba koja se popisuje vratila u mjesto iz kojeg je raseljena (povratnik), obilježava se odgovor „Da“ i prelazi na pitanje 19. Za sve ostale slučajeve obilježava se odgovor „Ne“, i daje se odgovor na sljedeće pitanje (pitanje 18).

Pitanje 18 - da li osoba još uvijek ima formalno-pravni status izbjeglice

Ovdje odgovarate Ne.

Pitanje 19-20 (VAŽNA PITANJA)

Pitanje 19 - državljanstvo države

Odgovor se daje obilježavanjem jednog od navedenih odgovora (BiH, BiH i druge države, druge države ili bez državljanstva) na bazi izjave osobe koja daje podatke.
Ukoliko je obilježen odgovor "BiH i druge države" potrebno je upisati naziv strane države čije državljanstvo osoba ima.

Ako imate dvojno državljanstvo slobodno upišite i državljanstvo druge države.

Pitanje 19.1 - državljanstvo entiteta

Izuzetno je važno da se ne izjašnjavate o državljanstvu entiteta. Ne može se biti državljanin entiteta već samo države.

Pitanje 20 - zakonsko bračno stanje

Oženjenom/udatom smatra se osoba koja je sklopila brak prema važećim zakonskim propisima, i svaki brak upisan u matičnu knjigu vjenčanih. Ukoliko je osoba sklopila brak samo u crkvi ili džamiji, ne smatra se da je oženjena/udata.

Primjer odgovora 19-20

Pitanje 21-23

Pitanje 21- da li osoba živi u neformalnoj zajednici

Dvije osobe se smatraju partnerima u neformalnoj zajednici kada imaju mjesto stalnog stanovanja u istom domaćinstvu, nisu međusobno vjenčane, a imaju međusobnu vezu sličnu braku.

Pitanje 22 - ukupan broj živorođene djece

Na ovo pitanje odgovor daju samo samo osobe ženskog pola stare 14 i više godina, koje su rađale, bez obzira na njihovo bračno stanje.
Ako se odgovori na ovo pitanje odgovara se i na pitanje 23.

Pitanje 23 - mjesec i godine rođenja djece

Ukoliko je žena rodila više od dvoje (živorođene) djece, pored mjeseca i godina rođenja prva dva djeteta, u predviđene kućice, upisuje se mjesec i godina rođenja najmlađeg živorođenog djeteta.
Ukoliko je na pitanje 22. odgovor 00, u kućice pored ovog pitanja ne treba ništa upisivati.

Pitanje 24-26 (VAŽNA  PITANJA)

Pitanje 24 - Etničko / nacionalno izjašnjavanje

Jako je važno da se izjasnite kao Bošnjak. Dakle ako se izjasnite kao Bosanac, Musliman, hercegovac i sl. bićete svrstani u grupu ostalih što Bošnjake može dovesti u relativnu manjinu u BiH.

Pitanje 25 - Izjašnjavanje o vjeroispovijesti

Većina Bošnjaka je islamske vjeroispovjesti ali Bošnjak može biti i drugih vjeroispovjesti ili ateista. Izbor je slobodan.

Za djecu mlađu od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.

Primjer odgovora 24-25

Pitanje 26 - Maternji jezik

Obavezno navesti Bosanski.
Za gluhe, nijeme i gluhonijeme osobe treba navesti jezik kojim se u njihovoj kući pretežno govori.
Za djecu mlađu od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.

Primjer odgovora 26

Pitanja 27-39

Odgovorite onako kako smatrate da je tačno.

Pitanje 40 - mjesto rada

Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje rade ili se školuju. Ukoliko osoba radi u drugoj državi obilježava se odgovor "U drugoj državi", a zatim se, u predviđene kućice, upisuje samo naziv strane države.

Pitanje 41-46

Odgovorite onako kako smatrate da je tačno.