Prosvjetitelj Muallim Srebrenica

"A u čemu bi bila svrha i vrijednost našeg života ako ne bismo težili savršenstvu duha i tijela, ako ne bismo težili putu plemenitom. Opstaju i uspijevaju samo strpljivi i uporni, oni čija su srca oplemenjena tom najljepšom ljudskom vrlinom, koja se zove plemenitost. Samo ti osjećaju i shvataju pravu vrijednost života. A ostale žalimo..." Nosioci ideje Udruženja

Main Menu

Bosanski English French German Turkish

SrebrenicaVlasenicaBratunacBijeljinaZvornikmiliciŽepa

Ilijaz Miralemovic

Ilijaz Miralemovic

                 Divička džamija kod Zvornika je mjesto održavanja sljedećeg susreta nevladinih organizacija koje se javno, otvoreno te svojim djelima zalažu za pozitivnu afirmaciju Bošnjaka muslimana u BiH. Ovaj radni sastanak organizuje udruženje „Prosvjetitelj“ i očekuje se prisustvo oko dvadesetak predstavnika organizacija i asocijacija iz cijele BiH, susreti će se održati u subotu 25.maja ove godine na mjestu koje je trajno upisano u historiji Bošnjaka. Divička džamija je istinska pobjeda pravde, države BiH, Bošnjaka, Islamske zajednice i upornosti na pravom putu.

Sastanak u Srebrenici od 27.aprila

               Ovi susreti su nastavak započetog procesa u Srebrenici od 27.aprila, kada su održani prvi susreti predstavnika bošnjačkog civilnog sektora u historiji naše države. Na Diviču će 25.maja bit radni sastanak na kojem će se oformiti radna tijela i razmotriti projekti  za unapređenje statusa Bošnjaka i države BiH. Za mjesto ovih susreta odabran je Divič, prigradsko naselje grada Zvornika.

                Podsjećamo da je poslije agresije na BiH, progona i stravičnih zločina u Zvorniku i Diviču, ubijanje Diviča nastavljeno rušenjem višestoljetne džamije u centru ovog malog poluotoka na zvorničkom jezeru. Rušenje džamije nije bilo dovoljno, pa je nastavljeno  predijevanjem imena Divič u sveti Stefan, a potom i izgradnja srpske pravoslavne crkve na temeljima porušene džamije. Poslije 2000.godine i početka masovnog povratka Bošnjaka na obale Drine, mještani Diviča su se vratili u stopostotnom procentu, ne prodajući i mjenjajući svoja kuća i imanja. Tada je otpočela velika pravna bitka za izmještanje crkve i obnovu džamije u Diviču. Divič je ubrzo dobio svoje ime nazad, a onda i sve moguće sudske presude o rušenju ilegalno izgrađene crkve. Nakon toga slijedi dogovor i potpisivanje ugovora između Islamske zajednice u BiH, srpske pravoslavne crkve i institucija države BiH o sporazumnom izmještanju nelegalno izgrađene srpske pravoslavne crkve sa Diviča. Ovo je prvi put u historiji da je srpska pravoslavna crkva priznala grešku o nelegalnoj gradnji, samostalna poduzela korake da izmjesti nelegalno sagrađenu crkvu, a sve to pod okom i kontrolom državnih institucija. Nakon izmještanja crkve u 2010.godini, velikom brzinom džamija je izgrađena, a svečano otvaranje je usljedilo krajem mjeseca jula 2011.godine.

                Divička džamija je jedna od najsavremenijih džamija u BiH prilagođena vremenu i spremna odgovoriti svim izazovima ovog vakta. Savremen sale koje postoje u kompleksu džamije omogućit će korisnicima kvalitetne uslove da se radni sastanak pretvori u nešto veliko što će koristiti svim građanima BiH.

Susreti u Srebrenici i predstavnici

"ALLAH NEĆE IZMJENITI STANJE JEDNOG NARODA DOK TAJ NAROD NE IZMJENI SVOJ ODNOS PREMA ALLAHU"


Šta mi kod sebe trebamo izmijeniti? Koja je promjena prva? Naša, naravno.
„ Pokazuj reakcije i trudi se da o ljudima lijepo misliš! Podrži ih, kako bi ojačao njihovu volju!“
„ Kad druga osoba počini neku grešku, uzimaju se u obzir njegova dobra djela koja to uveliko nadoknade.“
Nemojmo živjeti samo za sebe...Dosta je sebičnosti!
Temeljitost je perfekcija-TREBAMO TOME TEŽITI.


Promjena, sestre i braćo moja, nije dugme koje ćemo pritisnuti i nakon toga se promijeniti. Ne, to je težak proces, koji zahtjeva napor i odricanje. Prvo ćemo spoznati šta kod sebe moramo promjeniti. To što je promjena teška, ne znači da je nemoguća.
„ Navikavaj sebe i izvježbaj se! Pobjeda leži u strpljenju u datom momentu.“


NAROD KOJI NE RADI NE MOŽE IZMIJENITI SVOJU STVARNOST

 

                Predstojeći susreti na Diviču prilika su da promjene krenu naprijed i bržim ritmom.

 Afirmisanje uloge žene muslimanke u društvu jedna je od misija udruženja "Prosvjetitelj" i tu misiju najviše sprovodi oformljeni ženski sektor. Rad ovog sektora nastavljen je u petak 17.maja u Križevačkoj džamiji poslije Akšam namaza predavanjem za žene na temu "Vjera u životu". Gost predavač bila je hafiza Mersiha Gobeljić profesor arapskog jezika, koja je pred oko 50 okupljenih žena govorila o važnosti vjere i sljeđenju islamskih propisa i pravila u životu.

Muallima Emina Hajdarević i hafiza Mersiha Gobeljić

Na organizaciji ovog izuzetno uspješnog predavanja radile su članice ženskog sektora „Prosvjetitelj“ koje u Križevićima predvodi prof. Maida Miralemović te je organizacija ovakvog događaja pokazala opravdanost i potrebu da se ženama muslimankama u Podrinju govori više i češće o životnim pitanjima i odnosu vjere naspram svakodnevnih iskušenja koje insana sustižu.

Majke i sestre Krizevica

Lider sektora za afirmaciju žene muslimanke u društvu udruženja „Prosvjetitelj“, muallima Emina Hajdarević, uspješno je u timskom radu sektora organizovala ovaj događaj u Križevićma što je drugo mjesto okupljanja žena muslimanki u bosanskom Podrinju. Sijelo i predavanje za žene je održano nešto ranije u Jošanici što je bilo signal za formiranje ovog sektora kako bi se uloga i položaj žena što prije poboljšao i zauzeo odgovarajuće mjesto u društvu.

Ljepota Podrinja

Muallima Emina je izrazila svoje zadovoljstvo odzivom žena na predavanje te skrenula pažnju da se žene moraju više boriti za svoja prava koja im pripadaju po islamskim propisima. Hafiza Mersiha Gobeljić je kroz predavanje od sat vremena držala pažnju svim prisutnim, a na postavljena pitanja poslije predavanja odgovarala je nepun sat vremena.

Križevačka džamija

Žena je jedna od Allahovih blagodati, a u vezi takve žene Poslanik, s.a.v.s. je jedne prilike rekao: „Dunjaluk je užitak. A najbolji užitak u njemu jeste dobra žena“ . To je Poslanik, s.a.v.s., iskusio kada je oženio Hatidžu, r.a. on nije tragao za imetkom, niti godinama i dr. već je tragao za ženom, dobrom i čestitom suprugom.

Uz riječi našeg Poslanika prenosimo i dio predavanja hafiza Bugarija na kojem j rekao:

"Majka, žena, sestra, kćerka, ona je radost, ona je ljubav, ona je nada, ona je nježnost, ona je snaga, ona je rodila Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda a.s.

Jedan velikan kad govori o ženi on kaže:

O ženo, ti si polovica društva ovog, ti si polovica zajednice zatim rodila si nam drugu polovicu, pa ti si doista cijela polovica, cijela zajednica. Ti si cijelo društvo.

Ona je stabilnost, ona je smirenost, ona je milost Zemlji, kao i podrška i oslonac, oslonac onima na Zemlji".

Nadamo se da su ovo dovoljne riječi da date podršku u radu sektora "Prosvjetitelja" za afirmisanje položaja žene muslimanke u društvu.

www.arhiva.bhprosvjetitelj.ba

Jedinstvo muslimana je Farz

Objavljeno u Sektor za edukaciju

Dužnosti muslimana prema muslimanu, bila je tema javne tribine održane u Džamiji Divič u subotu 18. maja 2013. g. poslije akšam-namza u organizaciji udruženja „Prosvjetitelj“. Na trećoj tribini koju organizuje „Prosvjetitelj“ uz podršku podirnjskih medžlisa predavač je bio profesor Gazi Husrevbegove medrese u Sarajevu hafiz Senad ef. Ćeman. Pred oko dvije stotine prisutnih, predavanje je otpočelo poslije klanjanja Akšam namaza na temu Dužnost muslimana prema muslimanu.

                Iskusni predavač, pažnju prisutnim je držao oko 90 minuta koliko je predavanje trajalo. Navodeći hadise i ajete iz Kur'ana, a koji se odnose na današnji vakat ef.Ćeman dotako se današnjeg vakta i iskušenja kroz koje insan svakodnevno prolazi. Najviše pažnje posvećeno je jedinstvu Bošnjaka i muslimana na ovim prostorima. Govoreći o jedinstvu i njegovoj važnosti efendija Ćeman je naveo primjer iz historije: „Na svom putu jedan ugledni islamski učenjak za vrijeme ramazana prolazio je kroz mjesto gdje je bila velika džamija i stigao pred nju u nezgodnom momentu. Prisutni su se uveliko raspravljali hoce li teraviju klanjati osam ili dvadeset rekata i to su se toliko raspravljali žučno i strastveno da su se podijelili u dva tabora i počeli koristiti teške riječe petvarajući raspravu u svađu. Kada su ugledali učenjak nekako im je svima lahnulo te su ga pitali što je ispravno obećavši mu da će ga poslušati kako god on odluči. Učenjak je odlučio da tu veče ne klanjaju teraviju i natjerao ih da odu kućama. Sutradan kada je nastupilo vrijeme teravije prisutni su se ponovo okupili i iščekivali šta će učenjak reći. Pa je on predložio da klanjaju 20 rekata teravije što su svi prihvatili. Na pitanje žašto je noć ranije posalo ih kućama iako je mogao isto postupiti, prisutnim je dat odgovor JEDINSTVO MUSLIMANA JE FARZ, a Teravih namaz je sunet, pa sam se boajo da zbog ishitrene odluke oko suneta ugrozim vaše ovdje jedinstvo koje je farz“.

                Po zvaršetku tribine i pitanja prisutnih dodijeljena je zahvalnica Senad ef.Ćemanu, a posebno priznanje udruženja „Prosvjetitelj“ dodijeljeno jeprisutnim predstavnicima općine Bužim, koje je primio Admir Begić u ime Općine. Predsjednik „Prosvjetitelja“ Nerzudin Hajdarević je poslije dodijele zahvalnice i priznanja pozvao predsjednika Medžlisa IZ Zvornik profesora Mustafu Muharemovića da se u ime suorganizatora obrati prisutnim.

                Poslije obraćanja ef.Muharemovića pristupilo se klanjanju Jacija namaza čime je završena treća javna tribina u Podrinju. Okupljanje Bošnjaka kroz tribine nastavlja se sljedećeg mjeseca u Vlasenici.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govoreći o jedinstvu, pored brojnih hadisa, rekao je i ovaj: “Musliman je brat muslimanu. On ga ne ugnjetava i ne ostavlja na cjedilu. Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah će njemu u nevolji pomoći. Ko otkloni nedaću jednom muslimanu, Allah će njemu otkloniti jednu od njegovih nedaća na Sudnjem danu. A ko prikrije sramote jednog muslimana, Allah će prikriti njegove na Sudnjem danu.”  (Prenose Buharija i Muslim)

Ebu Musa, r.a, prenosi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Vjernik je s vjernikom povezan kao graðevina čiji su elementi jedni s drugima čvrsto spojeni.'' (Prenosi Buharija)

www.arhiva.bhprosvjetitelj.ba

 U okviru djelovanja udruženja "Prosvjetitelj" postoji sektor za afirmisanje žene muslimanke u društvu te je organizvana promocija dvije knjige u prostorijama zgrade Medžlisa IZ Zvornik. Od 15 sati u srijedu 15.maja pred oko dvadesetak prisutnih počela je promocija knjiga „Djevojka sa bisernom suzom“ autorice Fikrete Karić. Promotori knjige bile su Damir ef.Babajić, Senida Kadrić diplomirani lektor Bosanskog jezika i osamnaestogodišnja Emina Mujanović djevojka koja je oboljela od distrofije mišića.

Promocija knjige bila je jako dirljiva i poučna, naime sama autorica knjige je osoba sa posebnim potrebama vezana cijeli život za invalidska kolica. Kroz knjigu se može osjetiti i saznati kako žive osobe sa posebnim potrebama. Dijelovi knjige koji su isčitani među prisutnim su izazvali jake emocije i suze te su prisutni više puta napuštali salu kako bi uzeli vazduha i mogli sa pažnjom slušati dalje. Svi koji su imali priliku to poslijepodne provesti u Zvorniku iuvidjeli su kolika je sreća biti zdrav i u porodici imati zdravlja.

Poslije završetka promocije knjige Fikrete Karić, pristupilo se promovisanju knjige „Ne gubite nadu u Allahovu milost“ autora Damira ef.Babajića. Promotori su bili isti, a Babjić je govorio o svom putu u životu koji je bio izuzetno težak i prepun iskušenja. Njegova knjiga je izašla u prodaju dva dana prije nego što će doživjeti saobraćajnu nesreću koja će ga prikovati za kolica. „Samo vjera u Allaha i njegovu milost održala mi je snagu i volju da hodam po bolnicama, pretragama i podvrgavanju operacijama“ riječi su kojima je počelo predstavljanje Babajićevog dijela. Poslije tri operacije Babjić je uspjeo da ustane iz invalidskih kolica i da sada hoda, jeste uz pomoć štaka, ali je to veliki napredak za njega. Uz iskrenu vjeru u milost Svevišnjeg nadajmo se da će ozdravljenje biti potpuno i da će uskoro štake biti prošlost. Fikretina knjiga koja mu je došla pod ruke za vrijeme liječenja je izgledala kao da opisuje njegovo unutrašnje stanje duha, pa se odlučio pomoći pri promociji ovog vrijednog dijela.

Ženski sektor „Prosvjetitelja“ pokazao je izuzetnu spremnost da organizuje jedan ovakav kulturan događaj i da to bude na vrhunskom nivou. Muallima Emina Hajdarević je zalaganjem i podrškom ostalih članica pokazala svima da žene zaslužuju mjesto koje im je propisano po islamskim pravilima. Podrška medžlisa u ovoj aktivnosti je od izuzetne važnosti i svaka riječ hvale za rad i podršku naše islamske zajednice je mala.

Događaj u Zvorniku i promocija ovih knjiga sve podsjeća na važnost riječi:

 

Allahov Poslanik, s.a.v.a.: “Bolest je Božiji bič na Zemlji kojim On odgaja svoje robove.”[1]

Allahov Poslanik, s.a.v.a.: “Da nije tri stvari među Ademovim potomcima ništa ih ne bi učinilo pokornim: bolest, siromaštvo i smrt. Sve ovo se nalazi u čovjeku, ali je on i pored toga mnogo drzak.”[2]

Imam Bakir: “Kad se tijelo ne razboljeva ono se razuzda i obijesti se, a nema dobra u tijelu koje se razuzda.[3]

Imam Sadik: “Da je tako da čovjeka ne zadesi nikakva bol i tegoba, zbog čega bi napustio loša djela i bio ponizan prema Allahu, a samilostan prema ljudima? Zar ne vidite da kada čovjek bude izložen boli, ponizan je i pokoran i od svoga Gospodara traži ozdravljenje i daje milostinju (sadaku).”[4]

Kada bi se razbolio Imam Sadik bi učio sljedeću dovu: “Bože moj, ovu bolest učini mjerom mog odgoja, a ne znakom srdžbe.”[5]

 

[1]Kanzul-‘ummâl, sv. 3., str. 306., hadis 6680.

[2]El-Hisâl, str. 113., hadis 89.; Ed-d‘wât, str. 181., hadis 479.; Bihâr, sv. 72., str 53., hadis 82.

[3]Miškâtul-ewâr, str. 487., hadis 1626.; Usûli Kâfi, sv. 3., str. 114.; hadis 8.; Bihâr, sv. 78., str. 158.

[4]Bihâr, sv. 3., str. 88.

[5]Nasrul-durr, sv. 1., str, 354., Ed-da‘vât, str. 174., hadis 489., Bihâr, sv. 95., str. 18., hadis 18.

Prema nezvaničnim podacima do kojih je došla agencija Anadolija, trenutno u Bosni i Hercegovini živi 51 % Bošnjaka, 35 % Srba, 11 % Hrvata i 3 % ostalih. U ovo nije uključena dijaspora, a procjenjuje se da je širom svijeta rasuto 1,2 miliona građana BiH, od čega je više od 800 000  Bošnjaka.

Bošnjak-na-popisu

Demografska slika BiH bit će potpuno jasna kada u aprilu 2013. godine bude proveden popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, i to prema Zakonu kojeg su, nakon dugotrajnog odbijanja, oba doma državnog Parlamenta usvojila 3. februara ove godine. Popis će voditi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku, a sve pod nadzorom Statističkog ureda Evropske unije – Eurostatom.

Trenutno se provode intenzivne pripreme za probni popis, koji će se održati od 15. do 29. oktobra, ali su već otkriveni problemi koji dovode u pitanje regularnost kompletnog procesa.

Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić izjavio je za agenciju Anadolija da bi sve moglo propasti zbog neusklađenosti državnog zakona o popisu, sa paralelnim entitetskim zakonom koji je usvojila Skupština Republike Srpske.

„Ta neusklađenost odnosi se na činjenicu da je u Članu 7. Zakona o popisu, koji se usvojila Republika Srpska, utvrđeno da opštinske popisne komisije mogu da izvrše dopune i ispravke popisnica, što dovodi do kršenja profesionalnog odnosa popisivača prema popisnici koja treba biti autentična. Takođe, u Zakonu o popisu stanovništva RS izostavljen je dio da opštinsku popisnu komisiju mora sačinjavati po jedan predstavnik iz sva tri konstitutivna naroda BiH, što je navedeno u istom zakonu BiH“, pojasnio je Fatić.

Sve ovo otvara prostor za manipuliranje popisom u političke svrhe. O konkretnim problemima informirano je Vijeće ministara BiH, ali odgovora još nema.

Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH nije želio špekulirati o motivima za uvlačenje politike u popis, ali je potvrdio da državna agencija sa entitetskim zavodima vodi bitku i u kreiranju popisnice.

„Problemi nastaju kada na red dođe izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti, vjerskoj pripadnosti i maternjem jeziku. Entitetski zavod RS-a osporava prijedlog popisnice koji je urađen i koji će biti korišten u probnom popisu na način da se predlažu neka rješenja koja nisu primjenjena nigdje u svijetu“, naglasio je Fatić.

Iako Fatić nije htio otkriti detalje, agencija Anadolija saznaje kako se u uputama za popisivače,  koji će vršiti popis stanovništva 2013. godine, decidno navodi da je popisivačima zabranjeno da licima koja popisuju pročitaju ponuđene odgovore prije njihovog izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, te maternjem jeziku. Pošto prema Ustavu BiH u ovoj zemlji žive tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te ostali, svi oni koji se na popisu ne izjasne kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, bit će smješteni u grupu ostalih.

„Uputstva za popisivače su sada u formi nacrta. Mi ćemo u probnom popisu testirati metodološka uputstva i saradnju na lokalnim nivoima, jer je saradnja sa lokalnim zajednicama jedan od najbitnijih segmenata. Na predstojećem popisu ljudi se mogu izjašnjavati onako kako stvarno žele, a popisnica je koncipirana na otvoren način, tako što popisivač, kad ulazi u domaćinstvo, ne smije govoriti ponuđene odgovore“, pojasnio je Fatić.

Na pitanje novinara agencije Anadolija, šta će se desiti ukoliko se osoba bošnjačke nacionalnosti, naprimjer, izjasni kao musliman, Bosanac-musliman, Bosanac ili Bošnjak-musliman, Fatić nije imao konkretan odgovor, ali je otkrio da je Zavod za statistiku Federacije BiH uputio službeni dopis Agenciji za statistiku BiH zatraživši pojašnjenje o agregaciji ljudi koji se izjasne kao muslimani i upitao da li će se oni moći svrstati u isti grupu kao i Bošnjaci.

„Ustav i svi propisi poznaju Bošnjake. Šta će se desiti ako se neko izjasni kao musliman, da li će ga agregirati zajedno sa Bošnjacima i kako će to uticati na kompoziciju nekih političkih relacija u BiH, veoma je teško odgovoriti. Mislim da političari to moraju da sami spoznaju, shvate šta to znači i da kreiraju politike u skladu s tim. Statistika to ne može rješavati, mi možemo prikupljati podatke samo onako kako ih neko iznese. Mi u statistici možemo vršiti agregaciju nekoga samo na osnovu toga kako se izjasni. Ukoliko se osoba izjasni kao Bošnjak, svrstaćemo je u skupinu Bošnjaka. Ukoliko se izjasni kao musliman, ide u drugu skupinu. Sada možete sami doći do zaključka da ćemo od jedne etničke grupe dobiti vjerovatno više etničkih grupa“, naglasio je Fatić.

On je potvrdio saznanja agencije Anadolija da su preporuke, prema kojima popisivači ne smiju stanovništvu tokom popisavanja pročitati ponuđene odgovore, došle direktno od predstavnika međunarodne zajednice, prije svega iz Ureda Evropske komisije u BiH.

„Ja lično mislim da, ukoliko nekoga pitate da li ste Bošnjak, Srbin ili Hrvat, nije sugerisanje. No, mi imamo određene međunarodne preporuke, kao i uticaje pojedinih nevladinih organizacija“, naglasio je Fatić.

Agencija za statistiku BiH nije uključena u javnu kampanju za popis stanovništva. Kampanja se realizira u okviru projekta Evropske unije, novcem iz IPA fondova, potpuno netransparentno.

„Čuo sam da se privodi kraju izbor firme koja će voditi javnu kampanju, a nije bilo ni javnog tendera ni poziva. Ja ne znam, to su vjerovatno takva pravila Evropske unije“, ironično je prokomentirao Fatić i dodao kako je javna kampanja izuzetno važna.

„Sigurno je da u ruralnim predjelima, gdje stanovništvo nema pristup TV emisijama i dnevnim novinama, mora postojati poseban pristup informisanja takvih ljudi. Mi ni u kom slučaju ne smijemo sugerisati nekome kako će se izjasniti, mi tu isključivo moramo biti profesionalni i da prikupljamo podatke onako kako nam ih ta osoba prezentuje. Ali isto tako, mi na jedan profesionalan način moramo informisati stanovništvo da oni znaju šta znači popis stanovništva, da znaju svoja prava i obaveze“, poručio  je Fatić.

Opštinske popisne komisije i popisivači koji će raditi na terenu, predviđenim zakonskim pravilima, dobili su izuzetno velike ovlasti. Širom su otvorena vrata manipulacijama, prepravkama odgovora ispitanika i korištenju popisa u političke svrhe. Osim izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, te pismenosti i maternjem jeziku, manipulacije se mogu očekivati i u popisivanju dijaspore.

Anadolija saznaje da je glavni cilj planirane prevare na popisu umanjivanje broja Bošnjaka, stimuliranjem njihove razjedinjosti pri izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti i izbjegavanjem da se popiše dijaspora, čim bi se povećao broj ostalih, a Srbi bi postali najbrojnija nacija u BiH.

Nakon popisa stanovništva 2013. prestat će obaveza poštovanja rezultata popisa iz 1991. godine, a novi rezultati odnosit će se i na primjenu zakonske odredbe o konstitutivnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

 

Anadolija

 

Projekat besplatnog sunećenja djece u Podrinju pokrenula je organizacija Muslim Aid, a udruženje „Prosvjetitelj“ je realiziralo projekat na području devet općina Podrinja. Tačno 185 djece je prijavljeno za sunećenje kroz ovaj projekat i to sa područja općina Bijeljina, Bratunac, Milići, Osmaci, Sapna, Srebrenica, Ugljevik, Vlasenica i Zvornik.

Sredstva za realizaciju ovog projekta iznašla je organizacija Muslim Aid, a donator sredstava za sunećenje je Istanbul kulturni Centar- Sarajevo koji je donirao 15000,00 KM. Ova sredstva dobijena od Istanbul kulturnog centra u Sarajevu bila su dovoljna za 150 djece, dok je za preostalo 35 prijavljene djece sunećenje takođe bilo besplatno jer je tim doktora odlučio da taj svoj rad donira u sklopu ovog humanog projekta koji postiže višestruke efekte.

Tim doktora koji radi na ovom humanom projektu je u sljedećem sastavu: Dr Ferid Konjić- hirurg, Dr.Ramić Nusret-hirurg, Dr.Rasim Agić - urolog, Dr. Mevlid Mašić - anesteziolog, Hidanović Nesib- instrumentar, Šehić Ibro, instrumentar i Malkić Zijad- anestetičar.

Projekat besplatnog sunećenja muške djece u Podrinju započeo je sa realizacijom u bijeljinskom naselju Janja gdje je osunečeno 35 djece, a nastavljeno u Sapni gdje je poslednje tri sedmice svakog vikenda sunećenje održavalo u domu zdravlja te je ukupno osunećeno 105 djece na ovom mjestu, a ove nedjelju projekat se završava sunetom preostalo 45 djece koje će se održati u Bratuncu u saradnji sa Udruženjem Naše Sjećanje kojeg predstavlja Hiba Ramić.

U suradnji sa Medžlisom islamske zajednice Zvornik i Bijeljina uz hirurški zahvat obrezivanja proučene su i zajedničke dowe za sunet muške djece. U sapni je dovu proučio glavni imam Nurija ef.Čikarić koji je roditelje podsjetio da čin suneta jeste važan i nezaobilazan uvod djece u vjeru te reako: „Jeste uvod djece u vjeru, ali ne i završetak procesa da dijete postane musliman i bude dobro dijelo roditelja koji ga je odgajao. Da bi djeca bili pravi mummini i muslimani, potrebno je kontinuirano i cijeli život djecu uvoditi u vjeru i podučavati ih da teže ka opleminjivanju sebe, svoje duše, tijela i okoline u kojoj živi.“

Dovu za obrezivanje djece u Janji je proučio profesor vjeronauke u osnovnoj školi Janja Samir ef.Baćevac.

Hvala Ti Allahu, Gospodaru svjetova! Neka je tvoja milost na poslanika Muhameda a.s., na njegov rod, njegove ashabe i na njegov umet. Nek ti je Allahu slava i hvala koji Si nas preko poslanika Muhameda a.s. poučio o svim šeriatskim propisima Sa tvojim nadahnućem Muhamed a.s. je rekao "Treba da se osuneti-obreže svako ko je islam primio, pa makar imao i osamdeset godina".

Dragi Allahu, hvala što Si nam omogućio ovaj vjerski obred obavljanja sunneta. Mi smo se, evo, povodom toga ovdje sakupili, molim Te da nam ovaj vjerski čin primiš i blagosloviš, kako ovo dijete, koje je osunećeno, tako i njegove roditelje i nas ovdje koji smo prisutni.

Allahu Ti Si naredbodavac svih vjerskih propisa i Gospodar Si svih svjetova.

Afirmisanje uloge žene muslimanke u društvu jedna je od misija udruženja "Prosvjetitelj" te je povodom toga oformljen ženski sektor. Rad ovog sektora nastavlja se u petak 17.maja u Križevačkoj džamiji poslije Akšam namaza predavanjem za žene na temu "Vjera u životu". Gost predavač će biti hafiza Mersiha Gobeljić profesor arapskog jezika, koja će okupljenim govoriti naovu izuzetno važnu temu.

Munara Krizevacke dzamije

Lider sektora za afirmaciju žene muslimanke u društvu muallima Emina Hajdarević, pokrenula je ovu hajr inicijativu i Križevići će biti drugo mjesto okupljanja žena muslimanki u organizaciji udruženja "Prosvjetitelj". Sijelo i predavanje za žene je održano nešto ranije u Jošanici što je bilo signal za formiranje ovog sektora kako bi se uloga i položaj žena što prije poboljšao i zauzeo odgovarajuće mjesto u društvu.

Žena je jedna od Allahovih blagodati, a u vezi takve žene Poslanik, s.a.v.s. je jedne prilike rekao: „Dunjaluk je užitak. A najbolji užitak u njemu jeste dobra žena“ . To je Poslanik, s.a.v.s., iskusio kada je oženio Hatidžu, r.a. on nije tragao za imetkom, niti godinama i dr. već je tragao za ženom, dobrom i čestitom suprugom.

Uz riječi našeg Poslanika prenosimo i dio predavanja hafiza Bugarija na kojem j rekao:

"Majka, žena, sestra, kćerka, ona je radost, ona je ljubav, ona je nada, ona je nježnost, ona je snaga, ona je rodila Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda a.s.

Jedan velikan kad govori o ženi on kaže:

O ženo, ti si polovica društva ovog, ti si polovica zajednice zatim rodila si nam drugu polovicu, pa ti si doista cijela polovica, cijela zajednica. Ti si cijelo društvo.

Ona je stabilnost, ona je smirenost, ona je milost Zemlji, kao i podrška i oslonac, oslonac onima na Zemlji".

Ovo su dovoljne riječi da u petak prisustvujete predavanju u džematu donji Križevići uz sijelo u organizaciji udruženja "Prosvjetitelj".

 

U Sjedinjenim američkim državama održat će se 18.susreti Bošnjaka sjeverne Amerike u periodu od 24. do 26.maja ove godine. Jedan od domaćina susreta je i Jasmin ef.Latifović dugogodišnji član "Prosvjetitelja" iz Srebrenice. Jasmin je poslije preživljenog genocida 1995.godine odlučio svoj život nastaviti u dalekoj Americi gdje uspješno vrši i misiju udruženja "Prosvjetitelj" afirmišući pozitivne vrijednosti Bošnjaka koji žive u njegovoj okolini.

Jasmin Latifović prije odlaska u SAD

 

Trenutno volonterski obnaša ulogu Imama džemata koji je domaćin ovih 18.susreta Bošnjaka sjeverne Amerike, a zadužen je i za vjerski program manifestacije. Dugogodišnji rad Latifovića kroz udruženje "Prosvjetitelj" od osnivanja u Srebrenici 1993.godine ostavilo je dubok trag u formiranju ličnosti ovog Muallima u prekookeanskoj zemlji.

Promocija udruženja u Behrambegovoj medresi Tuzla

Jasmin je jedan od mnogobrojnih članova našeg udruženja, a koji svojim odlaskom u strane zemlje, nije prestao sa vršenjem uloge "Prosvjetitelja" u okruženju gdje živi.

18-susreti-bosnjaka1

18-susreti-bosnjaka2

 

'Reci vjernicima, robovima Mojim, da namaz obavljaju i da udjeljuju i tajno i javno, dio onoga što im Mi darujemo, prije nego što nastupi Dan u kojem neće biti trgovanja ni prijateljstva!''

Udruženja Prosvjetitelj-Muallim nakon obilježavanja dvije decenije uspješnog rada i djelovanja  i organizovanja prvih Susreta bošnjačko-muslimanskih nevladinih organizacija iz BiH, nastavlja sa svojim redovnim aktivnostima po svim sektorima djelovanja.

Tako je u okviru sektora za humanitarni rad, tim Udruženja „Prosvjetitelj“ u četvrtak 9. maja, posjetio dvije socijalno ugrožene porodice kojima je neophodna pomoć.

Jedna od njih je Sabaheta Husejnović kojoj članovi Udruženja kontinuirano pomažu već duže vremena. Sabaheta živi sama u Čekrčićima, opština Visoko. Neposredno poslije agresije na BiH, nakon saznanja o očevoj smrti, doživjela je šok od kojeg se nikad nije oporavila. Od tada je stopostotni invalid. Zbog teške bolesti i  stanja u kojem se nalazi, Sabaheta je prinuđena da bude zatočena u kući.
Kreće se pomoću invalidskih kolica, ali nije u mogućnosti da se brine sama o sebi, pa je ovisna o pomoći dobrih komšija i rođaka Dževada koji živi u blizini.

Rodjak Dževad

Sabaheta preživljava sa skromnim primanjima koje ima pa joj dobro dođe svaka pomoć humanih ljudi. Zahvaljujući svojim članovima, prvenstveno iz dijaspore, tim Prosvjetitelja i ovaj put je osigurao određenu svotu novca za pomoć oboljeloj Sučešćanki.

Sabaheta

Druga porodica koju su članovi Prosvjetitelja posjetili je peteročlana porodica Hodžić iz Kaćuna, opština Busovača.

Prosvjetitelj je uspostavio koordinaciju i saradnju sa mnogobrojnim studentima bh. porijekla koji žive i studiraju u Medini. Oni su prepoznali rad i pozitivne vrijednosti Udruženja, a na preporuku studenata Adnana Čole i Jasmina Čehića, tim Prosvjetitelja posjetio je porodicu Hodžić i uručio im određenu svotu novca kako bi im bar malo olakšali život.


U teškim uslovima za život, bez ikakvih primanja živi Meho Hodžić sa suprugom Senadom i troje maloljetne djece, Dalila, Emina i najmlađi Edin.

Meho nigdje ne radi i nema nikakvih primanja. Ponekad zaradi dnevnicu od proizvodnje i prodaje drvenog uglja, ali to nije dovoljno da prehrani svoju porodicu.

Zahvaljujući bratu koji živi pored njegove kuće, Meho je prikopčao struju te tako omogućio bar osnovne uslove za život i školovanje Dalile i Emine.

Novac koji su donirali članovi Prosvjetitelja, preuzela je Senada Hodžić koja nije krila zadovoljstvo i sreću na iznenadnoj posjeti. Začudila se kada je saznala odakle dolazimo, svjesna da i u Srebrenici ima dosta porodica koje žive teško.  

Srdačno se zahvalila sa suzama u očima i sa djecom u naručju, mahajući nam je poželjela sretan put.  

Ovo je nastavak humanitarnih aktivnosti Prosvjetitelja koji je na ovaj način proširio svoje djelovanje i pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija i izvan Podrinja i manjeg bh. entiteta.

U proteklih 20 godina, ovo udruženje se uglavnom fokusiralo na pomaganje Bošnjaka povratnika u Podrinje, ali sada se sve više javlja potreba za pomaganjem socijalno ugroženih bošnjačkih porodica i u FBiH.  

Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu sliče onome koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.

Autor teksta: Refik Osmanović

Nakon velikog uspjeha romana "Derviš i smrt" Meša Selimović je 1974. godine za Politiku objasnio šta je uticalo na njegovo pisanje - knjige, susreti s ljudimа, život u porodici, prijаtelji i neprijаtelji, sreće i nesreće, moje i mogа nаrodа, koje sаdа ne mogu jаsno dа rаzlučim, ni pojedinаčno dа rаzаznаm, već ih vidim jedinstveno: kаo život
 
Nisаm ostvаrio svoju nаjveću želju, dа nаpišem jedаn bosаnski Žerminаl, jer nisаm verovаo u svoje snаge, i ostаo sаm dužаn tušаnjskim rudаrimа

Oduvek sаm mnogo čitаo, od nаjrаnijeg detinjstvа: divne, humаne, mаštovite Andersenove bаjke, Zmаj-Jovine srdаčne i jednostаvne pesme, uzbudljive romаne Kаrlа Mаjа, prekrаsne, tople pripovetke Lаze Lаzаrevićа, pune аrome i dogаđаjа romаne Čаrlsа Dikensа, Mаrkа Tvenа, Džonаtаnа Sviftа, zаtim Brаnkа Rаdičevićа i mnoge druge knjige i pisce koji su me zаuvek vezаli zа literаturu.  

SAZRIJEVANJE UZ DOSTOJEVSKOG

Često me i zorа zаticаlа s knjigom. U kući smo imаli divnu biblioteku, koju su zа vreme rаtа, kаdа smo svi iz porodice otišli u pаrtizаne, odneli Nemci i ustаše, i jа sаm sve svoje slobodno vreme, osim igrаnjа, koristio zа čitаnje. Tаko je nаjviše strаdаlo učenje, mаdа sаm bio prilično dobаr đаk, аli mi je u školi bilo dosаdno, jer sаm uporno mislio nа knjige i nа fudbаl.

U četvrtom rаzredu gimnаzije pročitаo sаm Bedne ljude Dostojevskogа, а ondа i ostаle njegove romаne u izdаnju „Nаrodne prosvete" iz Beogrаdа. Zаprepаstio sаm se pred tom čudesnom literаturom kojа mi je otkrilа neslućeni svet tаjni ljudske duše, toliko isprepleten i toliko čаrobаn dа sаm ostаo — zаbezeknut.

Čini mi se dа sаm s Dostojevskim nаglo sаzreo. Posle sаm se tom piscu neprestаno vrаćаo, pа i dаnаs gа još čitаm s interesovаnjem, oduševljen tim čаrobnjаkom koji je otkrio sve tаjne književničkog zаnаtа. Bio sаm uveren, а i sаdа sаm, dа je to više nego literаturа, više nego život, dа Dostojevski nаnovo, suvereno oblikuje život.

U njegovim romаnimа susretаo sаm se s dubokim sаznаnjem i prometejski drskim otplitаnjem tаjne čovekove zаpletene misli, sа slutnjom živog duševnog kretаnjа pod debelom korom skrivene ljudske psihe, sа otkrićem metаpsihologije, kojа je i sаmа tаjnа.

Dostojevski mi je ubedljivo ukаzаo nа svet nаgonа, tаko presudаn zа nаšu duhovnu аktivnost. Bilo je rаno zа moj susret s tаkvim piscem, i jа sаm gа odbolovаo, premlаd zа njegovu složenost, zа zаprepаšćujuću sposobnost ronjenjа do vrtoglаvih dubinа duše, gde se gubi dаh i mogućnost prаćenjа. Ali sаm mu ostаo verni poklonik: osvojio me, opčinio, zаrobio zа ceo život.

Pа ipаk, ne mogu dа kаžem dа je Dostojevski presudno uticаo nа mene. To je, doduše, bilа mojа dаlekа, moždа i nesvesnа težnjа, аli je nikаd nisаm mogаo ostvаriti. Zаto što je to nemoguće. Dostojevski se ne može slediti. Dokаz su pisci koji su to pokušаli, zаistа bez ikаkvа uspehа. Dostojevski roni u dubinu, prozire tаjnovito, trаgа po neispitanim predelimа, а to se ne može preuzeti.

TUŠANJ KAO ŽIVOT

Od onogа što nije knjigа, što je čist život, nаjdubljeg trаgа ostаvilа je u meni mаhаlа u kojoj sаm se rodio i u kojoj sаm proveo detinjstvo i mlаdost. To je Tušаnj, nа severozаpаdnoj strаni Tuzle.

Tušаnj je nаstаnjen rudаrimа, rаdnicimа solаne i siromаšnim zаnаtlijаmа, koji su živeli u ružnim kućercimа, bez ikаkvih higijenskih uslovа, sа skromnim mutvаcimа od stаrih dаsаkа i plehа, s mаlim bаštаmа u kojimа se gаjilo povrće i cveće što je skrivаlo ružаn izgled sirotinjskog nаseljа. Rudаri su imаli mnogo dece i mаle nаdnice, i bili su nemilosrdno eksploаtisаni proleteri koji, osim svojih ruku, ništа drugo nisu imаli.

Pа i te grube ruke, crne od ugljа, slаbo su im pomаgаle. Žene i decа rudаrа strpljivo su čekаli pred „kаnаrom" (klаnicom) dа zа jevtine pаre kupe furlu, iznutricu, koju su bogаtiji kupovаli zа pse, pа su to kuvаli s koprivom i jeli s kukuruzom. Pаmtim tu kаnаru kаo mesto očаjа, nа rečici Jаli, u koju su bаcаni otpаci, pа su se nа krvаvoj plitkoj vodi skupljаlа jаtа gаvrаnovа, otimаjući se o otpаtke.

Poznаvаo sаm sve rudаre i njihove žene, posećivаo ih u njihovim sirotinjskim kućаmа, igrаo se s rudаrskom decom, srećаn kаd su hteli dа me prime kаo rаvnoprаvnog učesnikа, jer su nekаko bili zreliji i više su znаli nego mi, iаko smo bili istih godinа. Vezаo sаm se zа njih čudnom ljubаvlju, u kojoj je bilo poštovаnjа, sаžаljenjа, čаk i strаhа, jer su ti dobri ljudi bili strаšni kаdа se opiju.

A opijаli su se često, nаročito subotom i nedeljom. U dаne kаd su primаli plаte, sve birtije i kаfаne od Kreke do Tušnjа bile su pune. Tаdа su rudаri bili veomа opаsni s teškim lаmpаmа kаrbitušаmа u rukаmа, ili obešenim o debele kuke u džepovimа kаputа. Ostаvljаli su težаk i mučаn utisаk.

Ali su još tužnije delovаle njihove žene, koje su, s mаlom decom u nаručju, ili okružene buljukom dečice prikrpljene uz dimije, obilаzile oko krčmi, ne usućujući se dа uđi, očаjne što će ostаti i bez ono mаlo zаrаđenog novcа.

Voleo sаm zаistа te ljude koje je društvo potpuno odbаcilo, а oni su iz očаjаnjа svoj položаj činili još težim. Trezni, bili su meki i dobri ljudi. Gotovo u isto vreme kаd sаm se upoznаo s Dostojevskim, pročitаo sаm i Žerminаl Emilа Zole, i oduševio se tom surovom slikom rudаrskog teškog životа: sve je isto kаo u mome Tušnju, i sirotinjа, i uskrаćene nаdnice, i piće, i kаtаstrofe u rudniku, i strаšne smrti u zаtrpаmim oknimа.

A bilo je i još nečeg težeg i beznаdnijeg, čini mi se, u toj bosаnskoj rudаrskoj sirotinji nego i u jednoj drugoj. I odlučio sаm, pod uticаjem Emilа Zole, i pod uticаjem svoje rаne mаrksističke orijentаcije, dа pišem o sudbinаmа tušаnjskih rudаrа.

PRVA PRIČA U POLITICI

Ispisаo sаm mnoge sveske, а nа drugoj godini studijа poslаo sаm neke od tih zаpisа Živku Milićeviću, uredniku „Politike". On mi je sve to vrаtio, s objаšnjenjem dа to nije zа „Politiku". Milićević je sigurno bio u prаvu, jer su ti zаpisi, ili priče, verovаtno bili slаbi i neupotrebljivi. Ali je to odbijаnje zа mene bilo presudno, porаžаvаjuće, ne zаto što mi rаdovi nisu objаvljeni, već što sаm izgubio sigurnost i veru - i u sebe, i u svoj smisаo zа pisаnje, i u prihvаtljivost teme kojа me je interesovаlа iznаd svegа.

Umesto dа sve mirnije primim, dа objаsnim sаm sebi kаko to, moždа, ne odgovаrа dnevnom listu, ili dа oblik koji sаm izаbrаo nije dobаr, ili dа morаm još dа doterujem svoje pisаnje, jа sаm tаdа, 1932. godine, potpuno prestаo dа pišem, i prvo što sаm posle togа nаpisаo, reportаžu o zločinimа esesovаcа nа Mаjevici, bilo je tek zа vreme rаtа, 1944. godine, а 1945. sаm objаvio prvu pripovetku Pjesmа u oluji, u beogrаdskom čаsopisu „Nаšа književnost".

Tа obeshrаbrenost, tа uplаšenost, tа klonulost zbog tuđeg sudа, to neverovаnje u sebe, ostаli su u meni celog životа, sve do dаnаs. Zаto sаm počeo kаsno dа pišem, zаto sаm nesigurаn u ono što rаdim, zаto svаkom poslu prilаzim kаo početnik, zаto mi se čini dа svаki zаdаtаk nаdrаstа moje snаge.

GRČ PRVOG ROMANA

Kаdа sаm 1959. sklopio ugovor s izdаvаčkim preduzećem „Svjetlost" u Sаrаjevu o štаmpаnju svog prvog romаnа Tišine, trаžio sаm dа se u ugovor unese klаuzulа kojа me obаvezuje dа romаn predаm izdаvаču do određenog dаtumа, inаče dа sаm obаvezаn dа plаćаm kаznu od pet hiljаdа dinаrа zа svаki dаn posle ugovorenog rokа.

Izdаvаč nije hteo dа pristаne nа tаko čudаn zаhtev, аli jа sаm bio uporаn, i ugovor je tаko potpisаn. Nikome nisаm objаšnjаvаo svoju muku dа bih, bez neke izuzetne prisile, produžаvаo pisаnje romаnа do sudnjeg dаnа.

Mаdа je potpisаn ugovor s tаkvom sаnkcijom, izdаvаč Vlаdo Knor, direktor „Svjetlosti", nije nаmerаvаo i dа gа primeni. Srećа što mi to nije rekаo pre nego što sаm rukopis predаo, а predаo sаm gа nа vreme!

Kаd je moj prvi romаn izаšаo iz štаmpe, imаo sаm pedeset i jednu godinu! Niko nije znаo koliko sаm strаhovа pobedio u sebi dok sаm se usudio dа izаđem pred čitаoce. Tаj moj grč se osećа u stilu i kompoziciji romаnа, koji je ostаo stegnut, nerаzvezаn, neoslobođen, nedorečen. Docnije sаm pisаo lаkše, аli se nikаd nisаm oslobodio strаhа od tuđeg sudа. Zаto se nаjviše divim piscimа koji kаžu dа ih se ne tiče mišljenje kritike.

POGLEDAJ DOM SVOJ ANĐELE

Izostаvljаjući mnoge, morаm dа pomenem još jednog piscа. U vreme kаdа sаm trаžio svoj put u literаturi, susreo sаm se s Tomаsom Vulfom i njegovim divnim romаnom Pogledаj dom svoj, аnđele. Oduševio me tаj čudni pisаc koji je pokušаvаo dа izrаzi potpunu sliku životа, onаj totаlitet koji je tаko teško postići.

Govoreći o velikoj petorici аmeričkih romаnsijerа, svojih sаvremenikа, Tomаsu Vulfu, Vilijemu Sаrojаnu, Erskinu Koldvelu, Ernestu Hemingveju i Džonu Dos Pаsosu, Fokner je rekаo dа Vulfа stаvljа nа prvo mesto, jer je pokušаo nemoguće: dа prikаže celokupnost životnih zbivаnjа. Kod Vulfа me oduševilа njegovа rаzuđenа аnаlitičnost, uočаvаnje svih osobinа opisivаnog likа, i pozitivnih i negаtivnih, i prihvаtljivih i neprihvаtljivih.

Uz tu svestrаnost pаnorаmirаnjа, Vulf je sаčupаo toplinu kаzivаnjа i svesrdаn odnos premа svojim likovimа. Po tome je, moždа, i nаjbliži Dostojevskom.
U pogledu jezikа koji je sposobаn dа izrаzi аpstrаkciju, i dа se sublimiše u suptilаn izrаz, nаjviše sаm se oduševljаvаo muslimаnskom nаrodnom bаlаdom i Njegošem. Nаjsublimniji izrаz nаše nаrodne poezije nаći ćemo u bаlаdi Omer i Merimа:

"Đul miriše milа mojа mаjko,
čini mi se Omerovа dušа... "

а nаjmisаoniji kod Njegošа:

"Što je čovjek, а morа bit čovjek,
Tvаrcа jednа te je zemljа vаrа."

Nepojаmnu slаst pričаnjа osluškivаo sаm i lovio kod svojih zemljаkа u Bosni, koji poseduju neponovljivu veštinu usmenog kаzivаnjа, što se sve više gubi.

Ovo što sаm nаveo, nije jedino što je ostаvilo u meni trаgа. Pomenuo sаm sаmo nаjizrаzitije pisce i pojаve koji su uticаli nа moje formirаnje. Ostаo sаm dužаn bezbrojnim knjigаmа i ljudimа koji su mi pomogli dа nаučim ovo mаlo što znаm, dа od mnogih strujа i tokovа stvorim vlаstiti tаnаk curаk, аli — svoj.

Ne mogu reći dа je iko presudno uticаo nа mene. Kаo nаjvećeg romаnsijerа priznаjem piscа koji se ne može slediti, i od kogа sаm mogаo preuzeti sаmo nekoliko ideаlnih sаznаnjа: dа čovek nije ono što izgledа, dа su dobro i zlo često veomа bliski, dа je nemoguće dospeti do dnа čovekove duše, dа ništа čovekovo nije jednostаvno, dа literаturа vredi sаmo аko teži nemogućem.

ŽERMINAL, MUSLIMANSKA BALADA I NJEGOŠ

Nisаm ostvаrio svoju nаjveću želju, dа nаpišem jedаn bosаnski Žerminаl, jer nisаm verovаo u svoje snаge, i ostаo sаm dužаn tušаnjskim rudаrimа.

Jezik zа kojim sаm težio, još uvek trаžim. Moji veliki uzori ostаli su nedostignuti: muslimаnskа bаlаdа i Njegoš.

Nisаm dostigаo spontаnost i slаdost kаzivаnjа bosаnskih usmenih pripovedаčа.

Ali, čovek nije ono što bi želeo dа bude, već ono što od njegа postаne, koliko mu omogućаvаju njegov lični dаr i nаpor dа usvoji mаkаr deo bogаtstvа trаdicije nаrodа i čovečаnstvа...

(zurnal.info)

Posjete

Danas
Jučer
Ove sedmice
Ovog mjeseca
Ukupno
2208
384
2938
4082
6991351

Ko je na portalu: 244 gostiju i nema prijavljenih članova

© 1993-2016 Udruženje "Prosvjetitelj" Srebrenica.